Сав тај турбан-фолк: оријентализам и фолк музика у Србији

ДОИ: https://doi.org/10.2298/GEI2003641S УДК 784.4:28(497.11) Оригинални научни рад

Сажетак

Овај рад се бави „оријенталном контроверзом“ у неофолк музици Србије, с фокусом на промене у рецепцији дуговечног српско-босанског састава Јужни ветар у академским круговима, у медијима и међу актерима различитих сегмената музичке индустрије. Ова анализа указује да у великом делу српске јавности преовладава тенденција да се одијум према „турбан-фолку“ (новокомпонованој народној музици с наглашеним утицајима Блиског истока) користи као средство аутолегитимације у различитим сегментима националне културе. С друге стране, афирмативни однос према извођачима и музичкој заоставштини Јужног ветра, који у последњим годинама из алтернативних (некомерцијалних) музичких и уметничких кругова постепено прелази у медије, може да се тумачи као покушај аутолегитимације на савременој музичкој сцени, на којој се у глобалном контексту оријенталистичке поделе на „Запад“ и „Исток“ непрестано оспоравају и доводе у питање. Кључни обрт до којег је дошло у овом процесу је становиште према коме Јужни ветар и „турбан-фолк“ треба посматрати као део културног наслеђа Србије. Уз анализу одабраних академских и медијских коментара, пре свега, указујем на преокрете у рецепцији Јужног ветра, штo може бити индикатор ширих промена у рецепцији османског наслеђа и савремених утицаја „Оријента“ у српској култури, али и на ширем подручју Балкана.
Кључне речи: оријентализам, фолк музика, Јужни ветар, Србија, Југославија

Reference

Anastasijević, Bratislav. 1988. „O zloupotrebi narodne muzike“. Kultura 80/81: 147‒156.
Antonijević, Dragana. 2012. „Faktori izgradnje kulturnog identiteta radnih migranata iz Srbije“. Etnološko-antropološke sveske 20 (9): 21–34.
Antonijević, Dragana. 2011. „Gastarbajter kao liminalno biće: konceptualizacija kulturnog identiteta“. Etnoantropološki problemi 6 (4): 1013–1033.
Archer, Rory. 2012. “Assessing Turbofolk Controversies: Popular Music between the Nation and the Balkans”. Southeastern Europe 36: 178–207.
Bakić-Hayden, Milica. 1998. „Reprodukcija orijentalizma: primer bivše Jugoslavije“. Filozofija i društvo 14: 101–118
Bakić-Hayden Milica & Robert Hayden. 1992. “Orientalist Variations on the Theme ‘Balkans’: Symbolic Geography in Recent Yugoslav Cultural Politics”. Slavic Review 51 (1): 1–15.
Bjelić, Dušan & Obrad Savić, eds. 2002. Balkan as Metaphor: Between Globalization and Fragmentation. Cambridge, MA and London: The MIT Press.
Cook, Nicholas. 2000. Music. A Very Short Introduction. Oxford: Oxford University Press.
Čvoro, Uroš. 2012. “Remember the Nineties? Turbo-folk as the Vanishing Mediator of Nationalism”. Cultural Politics 8 (1): 121–137.
Ćirjaković, Zoran. 2013. „Muški snovi, neoliberalne fantazije i zvuk oklevetane modernosti“. Sarajevske sveske 39–40. http://sveske.ba/en/content/muskisnovi-
neoliberalne-fantazije-i-zvuk-oklevetane-modernosti (pristupljeno:29. maja 2020).
Ćirjaković, Zoran. 2004. „Turbofolk kao brend“. NIN. 21, oktobar 2004, 34–38.
Daniel, Ondřej. 2007. “Gastarbajteri: Rethinking Yugoslav Economic Migrations towards the European North-West through Transnationalism and Popular Culture”. In Imagining Frontiers, Contesting Identities, eds. Steven G. Ellis & Lud’a Klusáková, 277‒302. Pisa: Edizioni Plus, Pisa University Press.
Dumnić, Marija. 2013. “The Creation of Folk Music Program on Radio Belgrade before World War Two: Editorial Policies and Performing Ensembles”. Muzikologija 14: 9–29.
Dumnić, Marija. 2012. “This Is the Balkans: Constructing Positive Stereotypes about the Balkans and Autobalkanism”. In Musical Practices in the Balkans: Ethnomusicological Perspectives – Proceedings of the International Conference Held from November 23 to 25, 2011, eds. Dejan Despić, Jelena Jovanović, Danka Lajić-Mihajlović, 345–356. Belgrade: Serbian Academy of Sciences and Arts: Institute of Musicology – Department of Fine Arts and Music.
Đurković, Miša. 2004. „Ideološki i politički sukobi oko popularne muzike u Srbiji“. Filozofija i društvo 25: 271–284.
Fleming, Ketrin E. 2001. „Orijentalizam, Balkan i balkanska istoriografija“. Filozofija i društvo 18: 11–32.
Georgiev, Plamen K. 2012. Self-Orientalization in South East Europe. Wiesbaden: Springer VS.
Gligorijević, Jovana. 2012. „Otkrivanje mraka“. Vreme 1102, 14. februar. http://vreme.rs/cms/view.php?id=1035235 (pristupljeno: 23. maja 2020).
Gordi, Erik. 2001. Kultura vlasti u Srbiji. Beograd: Samizdat B92.
Green, Sarah. 2005. Notes from the Balkans: Locating Marginality and Ambiguity on the Greek-Albanian Border. Princeton NJ: Princeton University Press.
Ilić, Miodrag. 2018. (intervju) „Mile Bas, čovek koji je stvorio Južni vetar: Što su me više pljuvali, prodavao sam sve više ploča i kaseta“. Nedeljnik, 27. jul.
https://arhiva.nedeljnik.rs/velike-price/portalnews/mile-bas-covek-koji-jestvorio-juzni-vetar-sto-su-me-vise-pljuvali-prodavao-sam-sve-vise-ploca-ikaseta/
(pristupljeno 28. maja 2020).
Imamović, Emir & Ahmed Burić. 1999. „Princ(ipi) ćirilice“. Dani, 1. mart. https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/96/tekst196.htm (pristupljeno: 28. maja 2020).
Jansen, Stef. 2005. Antinacionalizam: etnografija otpora u Beogradu i Zagrebu. Beograd: Biblioteka XX vek.
Jansen, Stef. 2001. „Svakodnevni orijentalizam: Doživljaj ‘Balkana’/’Evrope’ u Beogradu i Zagrebu“. Filozofija i društvo XVIII: 33‒71.
Janjetović, Zoran. 2011. Od ‘Internacionale’ do komercijale: popularna kultura u Jugoslaviji 1945–1991. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.
Korać, Nikola & Ognjen Lopušina. 2015. „Južni vetar – najveći jugoslovenski bend“. Before After, 27. maj. https://www.beforeafter.rs/muzika/juznivetar-
najveci-jugoslovenski-bend/ (pristupljeno: 28. maja 2020).
Kulenović, Nina & Ana Banić Grubišić. 2019. „‘Cepaće se neki narodnjaci!’: nova čitanja turbo-folka“. Etnoantropološki problemi 14 (1): 47‒78.
Luković, Petar. 1989. Bolja prošlost: prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940– 1989. Beograd: NIRO „Mladost“‘.
Marković, Vladimir. 2006. „Od Ljotića dva putića: analiza ideologije pokreta Otpor!“ Anarho-sindikalistička inicijativa, 14. februar.
http://inicijativa.org/tiki/tiki-read_article.php?articleId=600 (pristupljeno: 21. maja 2020).
Milenković, Stefan. 2018. „Dan kada je jedan od najvećih svetskih festivala ludovao uz pesmu Sinana Sakića“. Noizz, 1. jun. https://noizz.rs/noizznews/
dan-kada-je-jedan-od-najvecih-svetskih-festivala-ludovao-uz-pesmusinana-sakica/we6mm6b (pristupljeno: 2. juna 2020).
Milovanović, Margita. 2017. „Zašto je Sinan Sakić najveći roker među narodnjacima“. Nedeljnik, 28. maj.
http://admin.nedeljnik.rs/magazin/portalnews/zasto-je-sinan-sakic-najveciroker-medu-narodnjacima/ (pristupljeno: 28. maja 2020).
Moore, Allan. 2002. “Authenticity as Authentication”. Popular Music 21 (2): 209–223.
Naumović, Slobodan. 1996. „Od ideje obnove do prakse upotrebe: ogled o odnosu politike i tradicije na primeru savremene Srbije“. U Od mita do folka, ur. Mirjana Detelić. Liceum 2: 109–145.
Nikolić, Bratislav. 2008. „Južni vetar – muzika naroda – Intervju: Mile Bas“. B92 Blog (Radovan Nastić), 23. decembar.
http://blog.b92.net/text/6337/JUZNI-VETAR---muzika-narodaMile-Basintervju/ (pristupljeno: 17. maja 2020).
Ognjanović, Mirjana. 2006. „Korak dalje od Burdijea: pojam potkulturnog kapitala i proučavanje potkultura“. U Nasleđe Pjera Burdijea: pouke i nadahnuća, ur. Miloš Nemanjić & Ivana Spasić, 173‒198. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju / Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.
Pandurević, Dragana. 2017. „Sinan Sakić uzvraća udarac elektronskoj muzici“. Noizz, 12, septembar. https://noizz.rs/noizz-fun/sinan-sakic-uzvracaudarac-
elektronskoj-muzici/5f35gg6 (pristupljeno: 2. juna 2020.)
Pišev, Marko. 2011. „Balkanizam i osmansko kulturno nasleđe u savremenoj Srbiji: između negacije i autoegzotizacije“. U Kulturno nasleđe: zbornik radova sa naučnog skupa Kulturni identiteti u XXI veku, ur. Bojan Žikić, 73–92. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Prelić, Mladena. 2008. (N)i ovde, (n)i tamo: etnički identitet Srba u Mađarskoj na kraju XX veka. Beograd: Etnografski institut SANU.
Prica, Ines. 1988. „Mitsko poimanje naroda u kritici novokomponovane narodne muzike“. Kultura 80/81: 80‒93.
Popović, Saša. 2013. (intervju) „Nije Grand upropastio muziku u Srbiji“. Blic. 4. januar. http://www.vesti-online.com/Scena/Estrada/282054/Nije-Grandupropastio-
muziku-u-Srbiji (pristupljeno: 21. maja 2020).
Regev, Motti. 1992. “Israeli Rock, or a Study in the Politics of ‘Local Authenticity’”. Popular Music 11 (1): 1–14.
Rašić, Miloš. 2018. „Turbotronik: studija slučaja Lenharta Tapesa i Mirjane Raić“. Etnoantropološki problemi 13 (4): 951–969.
Rašić, Miloš. 2016. „‘Praznovanje sopstva’: Evropska smotra srpskog folklora kao mesto konstrukcije i komoditizacije identiteta“. Etnoantropološki problemi 11 (4): 1005–1026.
Ristivojević, Marija. 2009. „Uloga muzike u konstrukciji etničkog identiteta“. Etnološko-antropološke sveske 13 (2): 117–130.
Ristivojević, Marija. 2014. „(Re)definisanje tradicije na primeru world music fenomena“. Etnoantropološki problemi 9 (1): 69–82.
Said, Edward W. 2008. Orijentalizam. Beograd: Biblioteka XX vek.
Simić, Marina. 2006. „EXIT u Evropu: popularna muzika i politike identiteta u savremenoj Srbiji“. Kultura 116/117: 98‒122.
Šentevska, Irena. 2013. “‘Anything but turban-folk’: the ‘oriental controversy’ and identity makeovers in the Balkans”. In Us and Them – symbolic divisions in Western Balkan societies, eds. Ivana Spasić & Predrag Cvetičanin, 51‒70. Belgrade: Institute for Philosophy and Social Theory / Niš: Centre for Empirical Cultural Studies of South-East Europe.
Šentevska, Irena. 2014. “Turbo-Folk as the Agent of Empire: On Discourses of Identity and Difference in Popular Culture”. The Journal of Narrative Theory 44 (3): 413‒441.
Šentevska, Irena. 2015. “‘Turbo folk rules!’: Turbo-Folk, Chalga and the New Elites of the Post-socialist Balkans”. Mediální studia / Media Studies 02: 152‒171. (Special Issue on Popular Culture and Post-Socialist Societies in East-Central and South Eastern Europe)
Šentevska, Irena. 2020. “The Long March to the Top of the Social Ladder: Neo-Folk Music in Socialist Yugoslavia and Post-Socialist Serbia”. In The Bloomsbury Handbook of Popular Music and Social Class, ed. Ian Peddie, 387‒407. New York and London: Bloomsbury Academic.
Thornton, Sarah. 1995. Club Cultures: Music, Media and Subcultural Capital. Cambridge: Polity Press.
Todorova, Marija. 2006. Imaginarni Balkan. Beograd: Biblioteka XX vek.
Vasiljević, Zorislava M. 2000. Rat za srpsku muzičku pismenost: Od Milovuka do Mokranjca. Beograd: Prosveta.
Vidić-Rasmussen, Ljerka. 2002. Newly Composed Folk Music of Yugoslavia. New York and London: Routledge.
Vidić-Rasmussen, Ljerka. 1996. “Southern Wind of Change: Style and the Politics of Identity in Prewar Yugoslavia”. In Retuning Culture: Musical Changes in Central and Eastern Europe, ed. Mark Slobin, 99‒116. Durham / London: Duke University Press.
Vojinović, Marko. 2008. „Sve je postalo pepeo i dim: Sinan Sakić na Tašmajdanu“. Vreme 922, 4. septembar.
http://www.vreme.com/cms/view.php?id=701809 (pristupljeno: 23. maja 2020).
Žikić, Bojan. 2009. „Za šta su dobri žanrovi? Deljenje, razgraničavanje i razvrstavanje u strukturalnoj i kognitivnoj antropologiji na primeru muzičke kulture“. U Strukturalna antropologija danas: tematski zbornik u čast Kloda Levi-Strosa, ur. Dragana Antonijević, 326‒361. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Živković, Marko. 2012. Srpski sanovnik: Nacionalni imaginarijum u vreme Miloševića. Beograd: Biblioteka XX vek.
Žižek, Slavoj. 1992. “Ethnic Dance Macabre”. The Guardian Manchester, 28. avgust. https://www.lacan.com/zizek-ethnic.htm (pristupljeno: 29. maja 2020).

Sources:
Television
„Sav taj folk“, Epizoda 4: Prođi sa mnom kroz crveno. Autor: Radovan Kupres. TV B92, 2004.
https://www.youtube.com/watch?v=f-wf_-tGAkQ (pristupljeno: 10. juna 2020.)
„Servis Karamela“ (gost: Šemsa Suljaković). BN TV 2009.
https://www.youtube.com/watch?v=XdHu7sQdc4I (pristupljeno: 10. juna 2020.)

Film
Turbotronic, 2017. Reditelj: Stevan Spasić. Produkcija: VICE Media, LLC
https://video.vice.com/rs/video/turbotronik/5878b400c929d68b4e6bd1e5 (pristupljeno: 10. juna 2020.)
Објављено
20.01.2021.
Како цитирати
ŠENTEVSKA, Irena. Сав тај турбан-фолк: оријентализам и фолк музика у Србији. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 68, n. 3, p. 641–660, jan. 2021. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/929>.
Датум приступа: 29 mar. 2024