A HISTORICAL REVIEW OF MEVLUD, THE MOST POPULAR POEM OF ALHAMIADO LITERATURE

Authors

  • Fuad Baćićanin Muzej „Ras“ Novi Pazar Author

DOI:

https://doi.org/10.2298/GEI2003573B

Keywords:

Mevlud, Prophet Muhammed, Muslims, alhamiado literature, Arebica

Abstract

Mevlud is a poem on the birth of Muhammed, the Prophet. The first Mevlud poem was written by Sulejman Čelebi, in 1409, under the title “Vesiletu’n Nedzat” in Bursa, meaning the “The Means of Salvation”. The word mevlud (Ar. mawlid) means ‘a place or time of someone’s birth’. This expression has acquired different meanings in time, as ‘the birth of the Prophet Muhammed’ and ‘the celebration organised on this occasion’, or during more significant events in life of the Muslims and their families. The Mevlud celebration i.e. the Mevlud poem as its central part, can be considered as a cultural form preserving the tradition of love towards the Prophet Muhammed, love towards God, and certianly,the tradition of mutual love among people. With this paper, we want to present the most beautiful Mevlud poems in our language and their significance in the life and culture of the Balkan Muslims. The paper is interdisciplinary and it shall follow the historical development of Mevlud, its literature-historical position within the Alhamiado literature, and the custom practice of Mevlud, as a celebration with its ethnological significance.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Çelebi, Suleyman. 1909 (1327). Musahhah Mevlidiš-šerif. Istanbul: Mahmud Bey matbaası.

Gašević, Salih. 1935/36 (1354). Mevlud. Sarajevo: Islamska dioničarska štamparija.

Kur’an s prevodom. 1977. Prev. Besim Korkut. Sarajevo: Orijentalni institut.

Sarajlija, Arif. [s.a.]. Terdžuman mevludski na jezik bosanski. Kako se naš Pejgamber rodio i na Mi’radž izhodio. Rukopis. Novi Pazar.

Sarajlija, Arif. 1911 (1329). Terdžuman mevludski na jezik bosanski. Istanbul: Mahmud Bey matbaası.

Sarajlija, Arif. 1976. Mevlud. Novi Pazar, Beograd: Ejub Sandžaklija.

Akdağ, Soner. 2008. „Süleyman Çelebi’nin Mevlid’i üzerine“. Türkiye Araṣtırmaları Enstitüsü Dergisi (36): 81–98.

Aksoy, Hasan. 2004. „Türk edebiyatı“. U Islam ansiklopedisi (29), 482–484. Ankara: Türkiye diyanet vakfı.

Baćićanin, Fuad & Sead Šemsović. 2011. Rukopisna ostavština Nazifa Šuševića (1860–1923). Novi Pazar: Narodna biblioteka „Dositej Obradović“.

Baćićanin, Fuad. 2018. Bijela ptica: Rukopisna ostavština Arifa Sarajlije (1861– 1916). Novi Pazar: Muzej „Ras“.

Baćićanin, Fuad A. 2016. „Preplitanje kultura na tlu Srbije u osmansko doba – na primeru alhamijado književnosti“. Doktorska disertacija, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu.

Bajraktarević, Fehim. 1927. „Srpska pesma o Muhamedovu rođenju“. Glasnik Skopskog naučnog društva III: 189–202.

Bajraktarević, Fehim. 1937. „O našim mevludima i o mevludu uopšte“. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor XVII (1): 1–37.

Bajraktarević, Fehim. 1967. „Arabica kao treći alfabet naše pismenosti“. Anali Filološkog fakulteta u Beogradu VII: 149–151.

Çelebi, Evliya. 1938. Seyahatname X. Istanbul: Ikdam matbaası.

Filipović, Muhamed. 2000. „Mevlud kao vjerski i narodni događaj i kao pjesnička forma u duhovnom i kulturnom životu bošnjačkog naroda“. U Mevlud u životu i kulturi Bošnjaka, ur. Džafer Obradović, 13–17. Sarajevo: Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“.

Huković, Muhamed. 1986. Alhamijado književnost i njeni stvaraoci. Sarajevo: Svjetlost.

Karić, Enes. 2000. „Mevlud između zabrane i odobravanja“. U Mevlud u životu i kulturi Bošnjaka, ur. Džafer Obradović, 18–22. Sarajevo: Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“.

Kazıcı, Ziya. 2015. Osmanlı Devleti Tarihi. Istanbul: Kayıhan matbaası.

Köprülü, Muhmed Fuad. 2003. Türk edebiyatı tarihi. Ankara: Akçağ yayınevi.

Memija, Minka. 1996. „Pojam mudrosti i slika mudraca u alhamijado književnosti“. Anali Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu XVII–XVIII: 267–272.

Muftić, Teufik. 1969. „O arebici i njenom pravopisu“. Prilozi za orijentalnu filologiju XIV–XV: 101–121.

Muftić, Teufik. 2004. Arapsko-bosanski rječnik. Sarajevo: El-Kalem.

Mulahalilović, Enver. 1987. „Mevludski običaji“. Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva L (5): 588–590.

Nametak, Abdurahman. 1981. Hrestomatija bosanske alhamijado književnosti. Sarajevo: Svjetlost.

Özel, Ahmet. 2004. „Mevlid“. U Islam ansiklopedisi (29), 475–479. Ankara: Türkiye diyanet vakfı.

Smailović, Nerkez. 1990. Leksikon islama. Sarajevo: Svjetlost.

Şeker, Mehmet. 2004. „Osmanlı’da mevlid törenleri“. U Islam ansiklopedisi (29), 479–480. Ankara: Türkiye diyanet vakfı.

Škaljić, Abdulah. 1973. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku. Sarajevo: Svjetlost.

Šobajić, Bekica. 1912. Opsada Nikšića: drama u pet činova sa predigrom. Dubrovnik: Srpska dubrovačka štamparija.

Zirojević, Olga. 2007. Srbija pod turskom vlašću 1459–1804. Beograd: Srpski genealoški centar.

Downloads

Published

2020-12-15

How to Cite

Baćićanin, F. (2020). A HISTORICAL REVIEW OF MEVLUD, THE MOST POPULAR POEM OF ALHAMIADO LITERATURE. Bulletin of the Institute of Ethnography SASA, 68(3), 573–588. https://doi.org/10.2298/GEI2003573B

Similar Articles

21-30 of 30

You may also start an advanced similarity search for this article.