Марашли Али-паша, београдски мухафиз и мутесариф Смедеревског санџака (1815–1821)

ДОИ: https://doi.org/10.2298/GEI2003683S УДК 94(497.1)"1815/1821" Оригинални научни рад

  • Aleksandar M. Savić Филозофски факултет Универзитета у Београду
    acosavic1@gmail.com

Сажетак

Румелијски валија Марашли Али-паша именован је за београдског мухафиза и мутесарифа Смедеревског санџака у години у којој је завршен Други српски устанак (1815). На почетку његовe управе успостављена је двојна српско-османска власт у Смедеревском санџаку, који је познатији као Београдски пашалук. Успостављање двојне власти био је почетни корак у борби за аутономију српског народа (1815–1833). Коришћењем необјављених и објављених историјских извора и релевантне литературе, у раду је представљена политичка улога Марашли Али-паше, као мухафиза Београда и мутесарифа Смедеревског санџака. У обзир су узете и међународне околности.
Кључне речи: Марашли Али-паша, Милош Обреновић, фермани, Османско царство, Русија

Reference

Aslantaş, Selim. 2007. Osmanlıda Sırp İsyanları. 19. Yüzyılın Şafağında Balkanlar. İstanbul: Kitap Yayınevi.
Börekçi, Mehmet Çetin. 2001. Osmanlı İmparatorluğu’nda Sırp Meselesi. İstanbul: Kutup Yıldızı Yay.
Gavrilović, Mihailo. 1908. Miloš Obrenović, knjiga prva (1813–1820). Beograd: Nova štamparija „Davidović“.
Gavrilović, Mihailo. 1909. Miloš Obrenović, knjiga druga (1821–1826). Beograd: Nova štamparija „Davidović“.
Georgieva, Gergana. 2009. „Dinamika na teritorialnato delenie na provincija Rumelija.“ Istoričesko bedešće 1–2: 10–62.
Doğan, Mehmet. 2019. “Mehmet Emin Rauf Paşa (1780–1860)”. Doktora Tezi, Hacettepe Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Tarih Anabilim Dalı.
Duran, Nurbanu. 2019. “Sırbistan Emareti Öncesi Belgrad: 1792–1830”. Doktora Tezi, İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Tarihi Anabilim Dali.
Elezović, Gliša. 1930b. „Glavne turske vojskovođe iz našeg ustanka. Marašli Ali paša“. Politika, 24. avgust.
Jakšić, Grgur, 1933. Evropa i vaskrs Srbije (1804–1834). Beograd: Mirko Drobac. Kudrjavceva, Elena P. 2009. Rossiia i stanovlenije serbskoj gosudarstvennosti (1812–1856). Moskva: Kvadriga.
Küçük, Cevdet. 1998. “Hurşid Ahmed Paşa”. İslâm Ansiklopedisi 18, 395–396. İstanbul: TDV İslâm Araştırmaları Merkezi.
Ljušić, Radoš. 1986. Kneževina Srbija (1830–1839). Beograd: Srpska akаdemija nauka i umetnosti.
Ljušić, Radoš. 1992. Tumačenje Srpske revolucije u istoriografiji 19. i 20. veka. Beograd: Srpska književna zadruga.
Ljušić, Radoš. 2005. Vožd Karađorđe, biografija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Ljušić, Radoš. 2008. Srpska državnost 19. veka. Beograd: Srpska književna zadruga.
Marinković, Mirjana. 2004. „Ali-paša Marašli“. U Srpski biografski rečnik 1, A–B, gl. ur. Mladen Leskovac, Aleksandar Forišković & Čedomir Popov, 127–128. Novi Sad: Matica srpska.
Milutinović, Sima Sarajlija. 1837. Istorija Serbije od početka 1813e do konca 1815te godine. Lajpcig: Bern Tauhnic Junior.
Pavlović, Miroslav. 2017. Smederevski sandžak 1739–1788, Vojno-administrativno uređenje. Novi Sad: Matica srpska.
Popović, Radomir J. 2008. „Marašli Ali-paša“. U Enciklopedija srpskog naroda, ur. Radoš Ljušić, 616. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Rizaj, Skender. 1970. „Šta je predstavljao srpski ejalet, a šta beogradski muhafizluk“. Vranjski glasnik VI: 329–332.
Schroeder, Paul W. 1994. The Transformation of European Politics 1763–1848. Oxford: Clarendon Press.
Stojančević, Vladimir. 1990. Miloš Obrenović i njegovo doba. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Süreyya, Mehmed. 1996. Sicill-i Osmani 1. Yayına Hazırlayan Nuri Akbayar. İstanbul: Türkiye Ekonomik ve Toplumsal Tarih Vakfi.
Tričković, Radmila. 1971. „Spisak muhafiza Beograda od 1690. do 1789“. Istorijski časopis XVIII: 297–328.
Ćorović, Vladimir. 2001. „Marašli Ali-paša“. U Narodna enciklopedija srpskohrvatsko-slovenačka, II knjiga, I–M, fototipsko izdanje, ur. Stanoje Stanojević, 672. Novi Sad, Sremski Karlovci: Štamparija „Budućnost“, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
Hadžibegić, Hamid. 1966. Glavarina u Osmanskoj državi. Sarajevo: Orijentalni institut.
Uzunçarşılı, Ismail Hakkı. 1988. Osmanlı Devletinin Merkez ve Bahriye Teşkilatı. Ankara: Türk Tarihi Kurum Basimevi.
Zens, Robert W. 2012. “In the Name of the Sultan: Haci Mustafa Pasha of Belgrade and the Ottoman Provincial Rule in the Late 18th Century”. International Journal of Middle East Studies 44 (1): 129–146.

Sources:

Unpublished sources
AS. Arhiv Srbije
КК. Kneževa kancelarija
ZMP. Zbirka Mite Petrovića
NK. Narodna kancelarija
ASANU. Arhiv Srpske akademije nauka i umetnosti
IZ. Istorijska zbirka
BOA. Başbakanlığı Osmanlı Arşivi
AE.SSLIII. Ali Emiri, Sultan Selim III
C.AS. Cevdet Askeriye
C.DH. Cevdet Dahiliye
HAT. Hatti-ı Hümâyun

Press sources
Lemberger Zeitung, (1817), Lavov
Le Moniteur Universеl (1815), Pariz
Novine Serbske iz carstvujušćeg grada Vijene (1815) / Novine Srbske (1816–1817), Beč
Österreichischer Beobachter (1812, 1816–1819), Beč
Wiener Zeitung (1817), Beč

Published sources
Vukićević, Milenko, prir. 1900. „Pisma iz prvog i drugog ustanka“. Spomenik Srpske kraljevske akademije XXXVII (drugi razred 33): 129–164.
Dobrašinović, Golub i saradnici, prir. 1987. Vuk Stefanović Karadžić, Prepiska I (1811–1821). Beograd: Prosveta.
Elezović, Gliša, prir. 1930. „Prvi budžet Srbije posle Takovskog ustanka“. Politika, 30. jul.
Elezović, Gliša, prir. 1930a. „Katil-ferman sultana Mahmuda II“. Politika, 17. avgust.
Elezović, Gliša, prir. 1935. „Dva značajna dokumenta. Ko je izdao naređenje da se pogubi Karađorđe? Dva turska dokumenta sačuvana u Narodnoj biblioteci“. Politika, 25. decembar.
Elezović, Gliša, prir. 1936. „Turski spomenici za istoriju Beograda i Srbije“. Beogradske opštinske novine, januar, februar, mart/april, avgust/septembar,oktobar/novembar, decembar: 54–56, 149–153, 255–260, 637–640, 747–750, 886–889.
Karadžić, Vuk Stefanović. 1828. Miloš Obrenović, knjaz Serbii, ili građa za srpsku istoriju našega vremena. Budim: Štamparija Kraljevskog univerziteta Peštanskog.
Kudrjavceva, Elena P., Galina A. Kuznjecova, Radoš Ljušić, Katarina K. Mironova, Natalija I. Plotnikova, Viktorija M. Hevrolina & Nina I. Hitrova, prir. 1997. Političeskie i kulturnie otnošenija Rossii s jugoslavjanskami zemljami v pervoj treti XIX veka. Dokumenti. Moskva: Nauka.
Kunibert, Bartolomeo. 1988. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića 1804–1850, knjiga prva. prev. Milenko Vesnić. Beograd: Prosveta.
Ljušić, Radoš, prir. 1997. Sećanje Alekse Simića na knjaza Miloša. Kragujevac, Gornji Milanovac: „Kalenić“, „Dečje novine“.
Marinković, Mirjana, prir. i prev. 2009. Turci sa strane knezu Milošu, fond Knjažeske kancelarije, dokumenti na turskom jeziku Arhiva Srbije. Beograd: Arhiv Srbije.
Mijatović, Čedomilj, prir. 1903. „Prilog za istoriju Srbije godine 1815-te“. Spomenik Srpske kraljevske akademije XXXIX (drugi razred 35): 1–11.
Milićević, Milan Đ., prir. 1893. „Knez Miloš priča o sebi“. Spomenik Srpske kraljevske akademije XXI. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije.
Milićević, Milan Đ., prir. 2014. Knez Miloš u pričama. Beograd: Utopija.
Muvekkit, Salih Sidki Hadžihuseinović. 1999. Povijest Bosne 2. Sarajevo: El Kalem.
Novaković, Stojan, prir. 1898. „Adrese Narodnih Skupština od 1817. i 1827. knezu Milošu“. Spomenik Srpske kraljevske akademije XXXI (drugi razred 29): 153–163.
Petrović, Vukašin J. & Nikola J. Petrović, prir. 1882. Građa za istoriju Kraljevine Srbije, vreme prve vlade kneza Miloša Obrenovića, knjiga prva, od 1815. do 1821. Beograd: Državna štamparija.
Petrović, Vukašin J. & Nikola J. Petrović, prir. 1884. Građa za istoriju Kraljevine Srbije, vreme prve vlade kneza Miloša Obrenovića, knjiga druga, od 1821. do 1823. Beograd: Kraljevsko-srpska državna štamparija.
Petrović, Mita. 1897. Finansije i ustanove obnovljene Srbije do 1842. po originalnim dokumentima, s jednim pogledom na raniji istoriski razvoj finansiskog uređenja u Srbiji, knjiga I, od dolaska Srba na Balkansko poluostrvo do 1842. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije.
Petrović, Mita. 1898. Finansije i ustanove obnovljene Srbije do 1842. po originalnim dokumentima, knjiga II, Drugi ustanak, finansiranje i narodni prihodi do 1835. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije.
Rašid-bej. 2010. Istorija čudnovatih događaja u Beogradu i Srbiji. Prev. Dimitrije S. Čohadžić. Beograd: Ariadna.
Srećković, Panta, prir. 1892. „Marašli Ali-pašino pismo sultanu od 1815. god. i ferman Mehmeda III od 1587“. Spomenik Srpske kraljevske akademije XVII: 132–138.
Srećković, Panta, prir. 1896. „Iz arhive Isidora Stojanovića“. Spomenik Srpske kraljevske akademije XXX: 1–24.
Stojanović, Ljubomir, prir. 1903. Stari srpski zapisi i natpisi, knjiga II. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije.
Džambazovski, Panta, prir. 1955. Turski dokumenti za makedonskata istorija III, 1809–1817. Skopje: Institut za nacionalna istorija.
Şânîzâde, Mehmed Atâullah Efendi. 2008. Şânîzâde Târîhi (1223–1237 / 1808–1821) I. Neşre Hazırlayan Ziya Yılmazer. İstanbul: Çamlıca.
Објављено
20.01.2021.
Како цитирати
SAVIĆ, Aleksandar M.. Марашли Али-паша, београдски мухафиз и мутесариф Смедеревског санџака (1815–1821). Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 68, n. 3, p. 683–704, jan. 2021. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/931>.
Датум приступа: 29 mar. 2024