Urbana kultura, religijska konverzija i prevazilaženje etničke fluidnosti Bugara muslimana („Pomaka“)

DOI:10.2298/GEI1501049B; UDC: 39:342.731:28(497.2)

  • Milena Benovska-Sabkova (Bulgaria) New Bulgarian University/ University of Blagoevgrad “Neofit Rilski”, Sofia, Bulgaria
    mbenovska@nbu.bg

Сажетак

Rad je posvećen promenama do kojih dolazi u tipu marginalnog identiteta Bugara muslimana, a pod uticajima gradske kulture. O Bugarima muslimanima, koji predstavljaju konfesionalnu manjinu, postoji obimna naučna literatura (bugarska i inostrana), publikovana nakon 1989. godine. Istraživanja pokazuju da postoje različite strategije kolektivne identifikacije u ovoj zajednici: bugarska identifikacija (na osnovu jezika), muslimanska (u etničkom smislu) i turska (na osnovu religije). Veliki deo naučne literature zauzima „viktimizirajući“ pristup. Usvajanje bugarskog identiteta je proces koji dominira u širokom regionu Srednjih Rodopa, ali je on od strane istraživača ignorisan i neproučavan. Ovom identifikacionom procesu je posvećen prvi deo rada. Kao izraz ove identifikacije, a na osnovu primera malog grada Zlatograda, razmatraju se kulturne strategije: mešoviti bikonfesionalni brakovi, postojanje zajedničkog bikonfesionalnog groblja (hrišćanskog i muslimanskog) i konverzija islama u hrišćanstvo. Jedan od faktora koji utiče na približavanje hrišćana i muslimana u gradu jeste specifična kultura malog planinskog grada, kome je posvećen drugi deo rada. Ukazuje se na istorijske transforma- cije Zlatograda: on je bio administrativni centar, trgovački grad i „agrotown “ tokom XIX veka, rudarski grad u socijalizmu, a potom centar turisti- čke industrije od 2001. godine. Otvaranjem Etnografskog kompleksa pod otvorenim nebom, kulturno nasleđe je uspešno eksploatisano, transformišući Zlatograd u turistički centar. U isto vreme, lokalna elita pokreće inicijativu za rekonstrukciju četiri hrišćanske kapele. U Etnografskom kompleksu, kao i u pomenutom projektu, učestvuju predstavnici lokalne eli- te muslimanskog porekla. Muslimanski identitet se opaža kao manje pres- tižan, pa je rekonstrukcija kapelâ pokušaj „dopisivanja“ simboličke geografije grada podvlačenjem hrišćanske simbolike.


Ključne reči: urbana kultura, bugarski muslimani, identitet, konverzija

Reference

[Archive of Constantine Peyov] Arhiv Konstantin Perьov

[Bűchsenschűtz, Ulrich] Bюksenšюtc, Ulrih. 2000. Malcinstvenata politika v Bъlgariя. Politikata na BKP kъm evrei, romi, pomaci i turci. Sofiя: IMIR, 64-104.

[Dnevnik 2008] Dnevnik 2008. „Zlatograd hvъrlя rъkavica kъm Etъra“.Dnevnik, 1. 08. 2008.

[Garnizov, Vasil] Garnizov, Vasil. 1997. „Nasilieto, nostalgiяta i vinata (Bъlgarskite konflikti prez 1995 g.)“. V Vlast, graždani, politici. Konfliktite na bъlgarskoto obщestvo. Sъst. Evgeniй Daйnov i Vasil Garnizov, 63-80. Sofiя.

[Georgieva, Bagra] Georgieva, Bagra. 1981. „Harakterni čerti v razvitieto na bъlgarskite seliщa do načaloto na HH vek“. Bъlgarska etnografiя 7 (1): 18-28.

[Georgieva, Tsvetana] Georgieva, Cvetana. 1998. „Pomaci – bъlgari- mюsюlmani“. V Obщnosti i identičnosti v Bъlgariя, sъst. Ana Krъsteva, 286-308. Sofiя: Petekson.

[Georgieva, Silvia] Georgieva, Silviя. 2006. Istoričeskite prikazki na Zlatograd. V Sega, 1. 07. 2006.

[Grebenarova, Slavka] Grebenarova, Slavka. 1998. „Tendencii na samoidenti- fikaciя.“ V Яkoruda i Devin. Tradiciя i modernost, Sъst. Grebenarova, Slavka, Elka Minčeva i Galina Rizova, 53-64. Sofiя. 53-64.

[Grozdanova, Elena] Grozdanova, Elena. 1993. „Falšifikat li e letopisniяt razkaz na pop Metodi Draginov?“. V Istoričeski pregled 37 (2): 146- 157.

[Gruev, Mihail, Aleksej Kalyonski] Gruev, Mihail, Alekseй Kalьonski. 2008.
Vъzroditelniяt proces. Mюsюlmanskite obщnosti i političeskiяt režim. Sofiя: SIELA.

[Zlatogradski vestnik] Zlatogradski vestnik.

[Ivanova, Evgenija] Ivanova, Evgeniя. 2002. Othvъrlenite “priobщeni” ili procesъt, narečen vъzroditelen (1912-1984). Sofiя: IIEH.
[Ivanova, Evgenija] Ivanova, Evgeniя (sъst). 2013. Pomacite: versii za proizhod i sъvremenna identičnost. Sofiя: Nov bъlgarski universitet.

[Ivanova, Evgenija] Ivanova, Evgeniя. 2014. Islяmizirani Balkani. Dinamika na razkazite. Sofiя: Nov bъlgarski universitet.

[Krasteva-Blagoeva, Evgenija] Krъsteva-Blagoeva, Evgeniя. 2001. Za imenata i preimenuvaniяta na bъlgarite mюsюlmani. V Bъlgarska etnologiя 27 (1): 126-148.

[Lozanova, Galina] Lozanova, Galina. 1998: „Sakralnata sleщu realnata istoriя na bъlgarite mюsюlmani v Rodopite“. V Mюsюlmanskata kultura po bъlgarskite zemi. Izsledvaniя, sъst. Rosica Gradeva i Svetlana Ivanova, 451-465. Sofiя: IMIR.

[Miletić, Ljubomir] Miletič, Lюbomir. 1918. Razorenieto na trakiйskite bъlgari prez 1913 g. Sofiя: Bъlgarska akademiя na naukite. Dъržavna pečatnica.

[Michev, Nikolaj, Petar Koledarov] Mičev, Nikolaй i Petъr Koledarov. 1989.Rečnik na seliщata i seliщnite imena v Bъlgariя 1878-1987. Sofiя.

[Pachilov, Velichko] Pačilov, Veličko. 2008. 100 godini obrazcovo narodno čitaliщe „Prosveta“ Zlatograd. Smolяn: Printakom.

[Petkova, Vasilka] Petkova, Vasilka. 2012. „Inž. Aleksandъr Mitušev: Na vseki poželavam takava emociя – hobito mu da se prevъrne v rabota i biznes”. V Rodopski vesti, 21. septemvri 2012 g., s. 7.

[Rajchevski, Stojan] Raйčevski, Stoяn. 1998. Bъlgarite mohamedani. Sofiя: Bъlgarski bestselъr.

[Saraev, Bojan] Sarъev, Boяn. 1996. Glasъt na vikaщiя v pustinяta. Sofiя: Meždunarodna banka Sveti Nikola.

[Sbornik Rodina] Sbornik Rodina. 1939. [b.a.] Sbornik Rodina. Izdanie na bъlgaromohamedanskata kulturno-prosvetna i blagotvoritelna družba „Rodina” v gr. Smolen. Kn. Pъrva (1937-1938). Plovdiv: Hristo G. Danov.

[Surkova, Sijka] Surkova, Siйka. 2012. „Otec Arolski: V Bъlgariя nяma dostoen za patriarh. Za rodopčani naй-vъzrastniяt pop e živ svetec. Čovek ikona.” V www.temadaily.bg/publication/5833 - Otec-Arolski:V- Bъlgariя-nяma-dostoen-za-patriarh. Prepečatano ot: Presa, 2. 12. 2012.

[Shishkov, Stoyu] Šiškov, Stoю. 1892. „Kratki opisatelni beležki. Darъ- derskata kaaza i gradecъt Darъ-dere.“ V Rodopski starini 4: 1-43 (Plovdiv)


* * *


Apostolov, Mario. 2001. Religious Minorities, Nation States, and Security: five cas- es from the Balkans and the Eastern Mediterranean. Andershot, Hamp- shire: Ashgate.

Balikci, Asen. 1999. “Pomak Identity: National Prescriptions and Native Assump- tions”. In Ethnologia Balkanica 3: 51-58.

Benovska-Sabkova, Milena. 2006. “In Search of one's own self: Identity of the Bul- garian Muslims (Pomaks). A Case Study from Western Rhodopes”. In In- terculturalism and Discrimination. Polices, Practicies, Identities and Rep- resentation. Europa. Eds. Ruegg, Francois Rudolf Poledna and Calin Rus, 25-42. Freiburger Sozialanthropologische Studien. Band 4. Berlin-Zűrich: LIT Verlag.

Benovska-Sabkova, Milena. 2014. “Postsocialism as Rapid Social Change. On the Example of Transforming Family and Kinship in Bulgaria”. In Does East Go West? Anthropological Pathways Through Postsocialism. Eds., Giordano, Christian, Francois Ruegg and Andrea Boscoboinik, 25-34. Freiburger Sozialanthropologische Studien. Berlin-Zűrich: LIT Verlag.

Brito, Alexadra., Carmen Gonzales-Enriquez, Paloma Aguilar. 2001. “Introduction” in The Politics of Memory. Transnational Justice in Democratizing So- cieties. Barahona de Brito, Alexadra., Carmen Gonzales-Enriquez, Paloma Aguilar, 1-39. Oxford: Oxford University Press.

Bastėa, Eleni. 2010. “Athens”. In Capital Cities in the Aftermath of Empires. Eds., Gunzburger Makaš, Emily, Tanja Damljanović Conley, 29-44. London and New York: Routledge.

Brunnbauer, Ulf. 1999. “Diverging (Hi-)Stories: The Contested Identity of the Bul- garian Pomaks”. In Ethnologia Balkanica 3: 35-50.

Georgieva, Cvetana. 1999. “Coexistencce as a System in the Everyday Life of Christians and Muslims in Bulgaria” Ethnologia Balkanica 3: 59-84.
Karagiannis, Evangelos. 1997. Zur Ethnizität der Pomaken Bulgariens. Münster.

Karagiannis, Evangelos. 2000. “The Pomaks of Bulgaria: A Case of Ethnic Marginality”. In Bulgaria. Social and Cultural Landscapes. Eds., Giordano, Christian, Dobrinka Kostova, and Evelyne Lohmann-Minka II, 143-158. Fribourg: University Press of Fribourg Switzerland.

Ghodsee, Kristen. 2010. Muslim Lives in Eastern Europe. Princeton: Princeton University Press.

Hartmuth, Maximilian. 2006. “Negotiating Tradition and Ambition: Comparative Perspective on the “De-Ottomanization” of the Balkan Cityscapes”. Ethnologia Balkanica 10: 15-34.
Kenny, Michael, David I. Kertzer. 1983. “Introduction” In Urban Life in Mediterranean Europe: Anthropological Perspectives. Eds., Kenny, Michael, Da- vid I. Kertzer, 3-24. Urbana-Chicago-London: University of Illinois Press.

Konstantinov, Yulian. 1997. “Strategies for Sustaining a Vulnerable Identity: The Case of the Bulgarian Pomaks.” In Muslim Identity and the Balkan State. Eds., Poulton, Hugh and Suha Taji-Farouki, 33-53. London: Hurst & Company.

Markou, Katerina. 2002. “Les Pomaques de Thrace grecque et leurs choix langagiers.” In Etudes balkaniques 9: 41-53. Cahiers Pierre Belon.

Michail, Domna. 2003. “From 'Locality' to 'European Identity': Shifting Identities among the Pomak Minority in Greece.” Paper at the conference: Becoming Citizens of United Europe: Anthropological and Historical Aspects of EU Enlargement in Southeast Europe, Graz 20-23 February 2003.

Neuburger, Mary. 2004. The Orient Within. Muslim Minorities and the Negotiation of Nationhood in Modern Bulgaria. Cornell University Press. Ithaca and London.

Pelkmans, Mathijs. 2006. Defending the Border. Identity, Religion, and Modernity in Republic of Georgia. Cornell University Press.

Poulton, Hugh 1993. The Balkans: Minorities and States in Conflict. London: Minority Rights Publications.
Smith, Melanie K. 2003. Issues in Cultural Tourism Studies. New York: Routledge.

Telbizova-Sack, Jordanka. 1999. Identitatsmuster der Pomaken Bulgariens. Ein
Beitrag zur Minoritatenforschung. Marburg: Biblion Verlag.

Stanoeva, Elitza. 2010. “Sofia”. In Capital Cities in the Aftermath of Empires. Eds., Gunzburger Makaš, Emily and Tanja Damljanović Conley, 91-107. London and New York: Routledge.

Tsibiridou, Fotini. 2000. Les Pomak dans la Thrace grecque. Discours ethnique et pratiques socioculturelles. Paris: L’Harmattan.

Tsibiridou, Fotini. 1995. Processus de modernisation et de marginalisation. Le cas d’une minorité. In: Les mecanismes de la transition dans l”europe des transformations. Actes de deux jours sur la transition, Komotini, 6-7 avril 1995. Athenes, Komotini, 53-70.

Tsibiridou, Fotini. 1998. “Esquisse d’une problematique sur la construction des identites dans la region montagneuse du Rhodope en Grece.” Ethnologia Balkanica 2: 185-195.

Voss, Christian, Steinke, Klaus (Hrs) . 2007. The Pomaks in Greece and Bulgaria.A model case for borderland minorities in the Balkans. Südosteuropa- Gesellschaft. München: Verlag Otto Sagner.among the Slavic-speakers in Greek Macedonia and Thrace.” In The Pomaks in Greece and Bulgaria. A model case for borderland minorities in the Balkans. Voss, Christian, Steinke, Klaus (Hrs) Südosteuropa- Gesellschaft. München: Verlag Otto Sagner, 177-192.

Voss, Christian and Jordanka Telbizova-Sack, eds., 2010. Islam und Muslime in (Südost) Europa im Kontext von Transformation und EU-Erweiterung. Studies on language and culture in Central and Eastern Europe. München- Berlin: Verlag Otto Sagner.
Објављено
05.06.2018.
Како цитирати
(BULGARIA), Milena Benovska-Sabkova. Urbana kultura, religijska konverzija i prevazilaženje etničke fluidnosti Bugara muslimana („Pomaka“). Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 63, n. 1, p. 49-71, june 2018. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/286>.
Датум приступа: 07 dec. 2022