Насеља и становништво Гокчанице у средњем и раном новом веку

DOI: https://doi.org/10.2298/GEI1702403K УДК 39(497.11)″12/17″

Сажетак

Рад се бави развојем насеља и динамиком становништва области Гокчанице у првим
вековима османске власти. Анализирајући више необјављених османских
катастарских пописа и финансијских књига, аутори су показали да је ова рударска
регија била устројена као посебна административна јединица у време владавине
Османског царства и да је, као таква, заузимала територију већу од оне која се данас
сматра предеоном целином Гокчаницом. Успони и падови главне привредне гране –
рударства и металургије гвожђа – утицали су на миграције становништва и моделе
насељавања. Најмногољуднија села нису формирана на местима најбољим за живот,
већ на онима најпогоднијим за рад топионица, што је условило и друге облике
привредних активности. Становништво Гокчанице било је, супротно народном
предању, у целини српско и православно и изоловано од процеса исламизације.



Кључне речи: Гокчаница, Копаоник, нахија, рударство гвожђа, топионица - самоков,
миграције.

Reference

Akgündüz, Ahmed. 1992. Osmanlı Kanunnâmeleri ve Hukuki Tahlilleri, 5. kitap, II
kısım. Istanbul: Fey Vakfı.
Аmedoski, Dragana. 2010. „Demografske promene u nahiji Bovan kao primer
depopulaciji Rumelije u 16. veku.“ Istorijski časopis 59: 225–241.
Amedoski, Dragana, Vladeta Petrović, Gordana Garić-Petrović. 2011. „The Koznik
District (Nâhiye) in Central Serbia in the Sixteenth Century: Settlements
and Population Dynamicsʼ, International Journal of Turkish Studies 17, 1–
2: 1–19.
Arsić, Miloljub. 2014. Gokčanica. Kraljevo: Istorijski arhiv Kraljeva i Pravoslavni
duhovni centar „Sv. Vladika Nikolaj Velimirović“.
Barkan, Ömer. 1964. “894 (1488 / 1489) Yılı Cizyesinin Tahsilâtına Âit Muhasebe
Bilânçoları.” Belgeler 1: 1–117.
Blagojević, Miloš. 2004. Zemljoradnja u srednjovekovnoj Srbiji. Beograd: Službeni
list SCG, drugo izdanje.
Bogosavljević-Petrović, Vera. 2006. „Continuity of metallurgy in the Ibar valley.”
Metalurgija – Journal of Metallurgy 12, br. 2–3: 129–144.
Bojanić, Dušanka. 1978. „Zaječar i Crna Reka u vreme turske vladavine (XV–
XVIII vek)”. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 42: 23–78.
Bojanić, Dušanka. 1986. „Krupanj i Rađevina u XVI i XVII veku”. Rađevina u
prošlosti, knjiga prva do 1941. godine. 131-184. Skupština opštine
Krupanj.
Ćirković, Sima, Desanka Kovačević-Kojić i Ruža Ćuk. 2002. Staro srpsko
rudarstvo. Beograd: Vukova zadužbina, Novi Sad: Prometej.
Grković, Milica. 2001. „Antroponimija i Toponimija“. U Naselja i stanovništvo
oblasti Brankovića 1455. godine, ur. Miloš Macura, 616–746. Beograd:
Srpska akademija nauka i umetnosti, Javno preduzeće Službeni Glasnik.
Handžić, Adem. 1986. Dva prva popisa Zvorničkog sandžaka (iz 1519. i 1533.
godine). Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Ibn Kemal, (Kemalpaşazâde). 2000. Tevârih-i Âl-i Osman, IV. Defter, hazırlayan
Koji Imazawa. Ankara: Türk Tarih Kurumu.
Jovanović, Gordana, Srđan Katić, Aleksandar Jakovljević. 2017. „Ženska imena na
početku XVI veka (na osnovu popisa Smederevskog sandžaka iz 1516.
godine)“ Južnoslovenski filolog LXXIII, sv. 1–2: (u pripremi za štampu).
Katić, Tatjana, Gordana Garić-Petrović. 2011. „Popis zeameta i timara oblasti
Brvenik iz 1477. godine.“ Mešovita građa (Miscellanea) 32: 157–190.
Katić, Srđan. 2009. Rudnik Majdanpek XVI-XVIII vek, Osmanski dokumenti o
rudniku Majdanpek. Majdanpek: Muzej Majdanpek.
Katić, Srđan, Tatjana Katić, 2010. „Rudnik Žežna i rudarstvo Rogozne i
Podbukovika u 16. veku.“ Istorijski časopis LIX: 197–224.
Katić, Tatjana. 2010. Opširni popis Prizrenskog sandžaka. Beograd: Istorijski
institut.
Katić, Srđan. 2015. „Rudarstvo Čemerna i Troglava (16–17. vek).“ Naša prošlost
16: 9–23.
Knežević, Branka. 2000. “Oblast i rudnik Gokčanica.” u Rudo Polje, Karanovac,
Kraljevo, od prvih pomena do Prvog Svetskog rata, Zbornik radova sa
naučnog skupa, Kraljevo 1997, ured. Ljubodrag Ristić, 47-54. Beograd:
Balkanološki institute SANU, Kraljevo: Narodni muzej Kraljevo.
Loma, Aleksandar. 2013. Toponimija Banjske hrisovulje. Beograd: Srpska
akademija nauka i umetnosti.
Pavlović, Radoslav Lj. 1948. Podibar i Gokčanica. Naselja i poreklo stanovništva,
knjiga 30. Beograd: Srpska akademija nauka.
Refik, Ahmed. 1931. Osmanlı Devrinde Türkiye Madenleri (967–1200). İstanbul:
Devlet Matbaası.
Simić, Vasilije. 1988. Rudarstvo gvožđa srednjovekovne Srbije i Bosne. Beograd:
Rudarski institut-Beograd
Skok, Petar. 1971. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knј. 1: А–Ј.
Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Subotić, Gojko. 2006-2007. „Treća žička povelja“. Zograf 31: 51–58.
Todorov, Nikola et Asparuh Velkov. 1988. Situation démographique de la
Péninsule balkanique (fin du XVe s. – début du XVIe s.). Sofia: Editions de
l’Academie Bulgare des Sciences.
Tomović, Gordana. 2012. „Žičko vlastelinstvo“. Naša Prošlost 13: 9–52.
Vasić, Milan. 1972. „Stanovništvo Kruševačkog sandžaka i njegova društvena
struktura u XVI veku“. Kruševac kroz vekove. Narodni Muzej Kruševac:
49–73.

Примљено / Received: 19. 01. 2017.
Прихваћено / Accepted: 21. 08. 2017.
Објављено
20.12.2020.
Како цитирати
KATIĆ (SERBIA), Srđan; KATIĆ (SERBIA), Tatjana. Насеља и становништво Гокчанице у средњем и раном новом веку. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 65, n. 2, p. 403-419, dec. 2020. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/177>.
Датум приступа: 28 mar. 2024