Митопоетика нарциса/асфодела у песми Вежба Ивана В. Лалића

ДОИ: https://doi.org/10.2298/GEI2301063A УДК 7.046.1:821.163.41-1.09 Оригинални научни рад

  • Jelena N. Arsenijević Mitrić Катедра за српску књижевност, Филолошко-уметнички факултет, Универзитет у Крагујевцу
    jelena.mitric@filum.kg.ac.rs

Сажетак




Митопoетски оквир Лалићеве песме Вежбa подразумева комплексне фигу­ре Деметре, Персефоне и Хада и њихова очитовања у склопу Елеусинских мистерија. У раду се фокусирамо на флоралну симболику која се везује за митолошку фигурaцију Коре/Персефоне, девице са цветним лицем, како је окарактерисана у хомерској Химни Деметри, с обзиром на то да у коре­ну овог грчког мита лежи цветно знамење (првобитна фасцинација цве­ћем: руже, перунике, љубичице, шафрани, зумбули, затим брање кобног нарциса, те напослетку конзумирање семена нара). На двојаку природу Коре/Персефоне указује и симболика цветова који одређују њену судби­ну – нарцис/асфодел. Око ове бинарне опозиције концентрисана је Лали­ћева песма. Асфодел у подземном свету фигурира као пандан нарцису, постављен је као централни симбол у Лалићевој Вежби, те препознат као варијанта загробног нарциса – посувраћени нарцис. Наслов Лалићеве пе­сме сугерише да није реч само о пукој репродукцији мита, већ се Вежба може посматрати као својеврсна песма-­поетика у оквиру које се лирски субјект упушта у промишљање самог стваралачког процеса. Овакво тума­чење подржано је чињеницом да специфична врста белог нарциса носи назив Narcissus poeticus, у нашој култури познат и као суноврат, те такав бледолики цвет симболизује самог песника. 





Кључне речи: Иван В. Лалић, Кора/Персефона, нарцис/асфодел, Деметра, Елеусинске мистерије, мит, митопоетика.







Reference

Aleksić, Jana. 2021. Metapoetičnosti: Prilozi proučavanju pesničke samosvesti. Kraljevo: Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“.
Biderman, Hans. 2004. Rečnik simbola. Beograd: Plato.
Britannica 2022a. „Poet’s Narcissus.“ https://www.britannica.com/plant/poets­narcissus (pristupljeno 7. 09. 2022).
Britannica 2022b. „Mistletoe.“ https://www.britannica.com/plant/mistletoe (pristupljeno 9. 09. 2022).
Višić, Marko. 2000. Antologija stare helenske lirike. Pogdorica: Oktoih.
Grevs, Robert. 1991. Grčki mitovi. Beograd: Nolit.
Janković, Vladeta. 1992. Imenik klasične starine: mit, legenda, istorija, književnost. Beograd: Vajat.
Klibansky, Raymond, Erwin Panofsky & Fritz Saxl. 1979. Saturn and Melancholy. Second Edition. Nendeln/Liechtenstein: Krausreprint.
Meletinski, Eleazar. 1983. Poetika mita. Beograd: Nolit.
Milovanović, Krsto & Tomislav Gavrić.1994. Rečnik simbola. Beograd: Narodno delo.
Pavlović, Miodrag. 1972. „Mit i poezija.“ U Mit, tradicija, savremenost. Delo: 338–352. Beograd: Nolit.
Pavlović, Miodrag. 1987. Poetika žrtvenog obreda. Beograd: Nolit.
Pakiž, Marjanca. 2014. Napomena u: Eneida, Publije Vergilije Maron, prevod, uvod i napomene Marjanca Pakiž, Beograd: Fedon.
Petrov, Aleksandar. 2007. „Ciklusi u poeziji Ivana V. Lalića: ’Melisa’.“ U Postsimbolistička poetika Ivana V. Lalića. Prir. Aleksandar Jovanović, 59–91. Beograd: Institut za književnost i umetnost.
Petrov, Aleksandar. 2008. Kanon: srpski pesnici XX veka. Beograd: Službeni glasnik.
Rajt, Dadli. 2014. Eleusinske misterije. Beograd: Bukefal.
Spelmen, Karolina. 2017. Florografija: Jezik cveća mitovi i legende iz celog sveta. Beograd: 4CE.
Starobinski, Žan. 2011. Melanholija u ogledalu: Tri čitanja Bodlera. Loznica: Karpos.
Strajnić, Nikola. 2004. Ogledi iz klasične književnosti. Sremski Karlovci: Kairos.
Ferber, Michael. 2007. A Dictionary of Literary Symbol. Second Edition. New York: Cambridge University Press.
Hamilton, Edith. 1999. Mythology. New York: Warner Books. Hilman, Džejms. 2013. San i Donji svet. Beograd: Fedon.
Cermanović­-Kuzmanović, Aleksandrina & Dragoslav Srejović. 1996. Leksikon religija i mitova drevne Evrope, Drugo izdanje. Beograd: Savremena administracija.
Chevalier, Jean & Alain Gheerbrant. 1983. Rijecnik simbola. Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske.

Sources:
Vergilije Maron, Publije. 2014. Eneida. prevod, uvod i napomene Marjanca Pakiž.Beograd: Fedon.
Lalić, Ivan V. 1992. Pismo. Beograd: SKZ.
Lalić, Ivan V. 1997а. Vreme, vatre, vrtovi. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Lalić, Ivan V. 1997b. O poeziji. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Platon. 2004. Dela (Ijon, Gozba, Fedar, Odbrana Sokratova, Kriton, Fedon). Prev. Miloš N. Đurić. Beograd: Dereta.
Homer. 1990. Odiseja. Prev. Miloš N. Đurić. Beograd: Prosveta.
The Homeric Hymn to Demeter. 1993. Translation, Commentary and Interpretive Essays Edited by Helene P. Foley. Princeton. New Jersey: Princeton University Press.
Објављено
30.05.2023.
Како цитирати
ARSENIJEVIĆ MITRIĆ, Jelena N.. Митопоетика нарциса/асфодела у песми Вежба Ивана В. Лалића. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 71, n. 1, p. 63-76, may 2023. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/1058>.
Датум приступа: 19 may 2024