Smrt ili (naprosto) umiranje? Filozofsko – antropološki razgovori o interpretacijama neposrednog iskustva smrti
DOI: https://doi.org/10.2298/GEI2203193B UDK 393 Прегледни рад
Сажетак
U članku se bavimo smrću kao univerzalnim problemom ljudskog postojanja, koji ipak tijekom vremena doživljava određene transformacije jer djelomično ovisi o specifičnom povijesnom i društvenom kontekstu. O smrti smo razgovarali s ljudima koji više ne prakticiraju tradicionalne posmrtne običaje i kojima religijsko uvjerenje ne utječe na stavove prema smrti tj. s ljudima koji imaju „svjetovan“, skeptičan stav prema smrti. Suautorica je sa svojim kazivačima/cama iz Hrvatske razgovarala o smislu i utjecaju smrti bliskih osoba na njih same, ali i prisutnosti smrti u njihovim svakodnevnim životima. U članku opisujemo predodžbe, ulogu i značenje koje smrt ima u njihovim životima. Naše antropološko usmjerenje, aktualizirano ovim istraživanjem, blisko je razmišljanjima Tima Ingolda, koji je, pitajući se o svrsi antropoloških istraživanja, antropologiju definirao kao filozofiranje u svijetu i s ljudima.
Ključne riječi: smrt, biopolitika, Michel Foucault, filozofija smrti, antropologija smrti
Reference
Agamben, Giorgio. 1995. Homo Sacer. Sovereign Power and Bare Life. Torino: Giulio Einaudi editore s.p.a.
Anderson, Leon & Bonnie Glass-Coffin. 2016. „I Learn By Going: Autoetnographic Modes of Inquiry“. U Handbook of Autoetnography, prir. Stacy Holman Jones, Tony E. Adams & Carolyn Ellis, 57–83. London: Routledge.
Braidotti, Rosi. 2007. „Biopower and Neco-politics: Reflections on an Ethics of Sustainability“ Springerin 2: 18–23.
Davies, C. A. 1999. Reflexive ethnography: A guide to researching selves and others. London: Routledge.
Dickson-Swift, Virginia, Erica L. James, Sandra Kippen & Pranee Liamputtong. 2007. “Doing Sensitive Research. What Challenges Do Qualitative Researchers Face?” Qualitative Research 7 (3): 327–353.
Castells, Manuel. 2002. Moć identiteta. Zagreb: Golden marketing.
Čapo Žmegač, Jasna. 2009. „Dva života i dvije smrti: Prilog antropologiji smrti i umiranja”. U Izazov tradicijske kulture – svečani zbornik za Zoricu Vitez, ur. Naila Ceribašić & Ljiljana Marks, 147–170. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Esposito, Roberto. 2008. Bíos: Biopolitics and Philosophy. Minneapolis: University of Minnesota.
Fabian, Johannes. 1972. „How Others Die – Reflections on the Anthropology of Death”. Social Research 39 (3): 543–567.
Fabian, Johannes. 2004. „How Others Die: Reflections on the Anthropology Death“. U Death, Mourning, and Burial: A Cross-Cultural Reader, prir. Antonious C. G. M.Robben, 49–61. Malden: Blackwell Publishing.
Fassin, Didier. 2009. „Another Politics of Life is Possible”. Theory Culture Society 26: 44.
Foucault, Michel. 1978. „Right of Death and Power over Life”. U The History of Sexuality I. New York: Pantheon Books, 133–161.
Foucault, M. 2004. Naissance de la biopolitique: cours au Collège de France 1979. Paris: Hautes Etudes, Gallimard-Seuil.
Giddens, Anthony. 1991. Modernity and Self-identity: Self and Society in the late Modern Age. Cambridge: Polity Press.
Graham-Wisener, L., A. Nelson, A. Byrne, I. Islam, C. Harrison, J. Geddis & E. Berry. 2022. „Understanding Public Attitudes to Death Talk and Advance Care Planning in Northern Ireland Using Health Behaviour Change Theory: a Qualitative Study“. BMC Public Health 22. https://bmcpublichealth. biomedcentral.com/articles/10.1186/s12889-022-13319-1 (pristupljeno 16. 10. 2022).
Hubbard, Gill, Kathryn Backett-Milburn & Debby Kemmer. 2001. „Working with Emotion. Issues for the Researcher in Fieldwork and Teamwork”. International Journal of Social Research Methodology 4 (2): 119–137.
Ingold, Tim. 2018. Anthropology, Why it Matters. Polity Press.
Morin, Edgar. 2005. Čovjek i smrt. Zagreb: Scarabeus-naklada.
Nancy, Jean-Luc. 1996. Dva ogleda: Razdjelovljena zajednica, O singularnom pluralnom bitku. Zagreb: Arkzin.
Palladino, Paolo. 2016. Biopolitics and the Philosophy of Death. London: Bloomsbury.
Pavićević, Aleksandra. 2010. Vreme (bez) smrti. Beograd: Etnografski institut SANU.
Perinić Lewis, Ana & Petra Rajić Šikanjić. 2021. „Plačimo, plačimo u tišini, umrimo, umrimo u samoći: promjene praksi tugovanja i pogreba u vrijeme pandemije bolesti COVID-19“. Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 58 (1): 19–40.
Petrović, Duško. 2016. Izbjeglištvo u suvremenom svijetu. Zagreb: Naklada Ljevak.
Rajković, Zorica. 1988. Znamenje smrti. Rijeka: Zavod za istraživanje folklora. Rihtman-Auguštin, Dunja. 1988. Etnologija naše svakodnevnice. Zagreb: Školska knjiga.
Verdery, Katherine. 1999. The Political Lives of Dead Bodies: Reburial and Postsocialist Change. New York: Columbia University Press.
Žižek, Slavoj. 2004. „From Politics to Biopolitics... and Back”. The South Atlantic Quarterly 103 (2/3): 501–521.
Anderson, Leon & Bonnie Glass-Coffin. 2016. „I Learn By Going: Autoetnographic Modes of Inquiry“. U Handbook of Autoetnography, prir. Stacy Holman Jones, Tony E. Adams & Carolyn Ellis, 57–83. London: Routledge.
Braidotti, Rosi. 2007. „Biopower and Neco-politics: Reflections on an Ethics of Sustainability“ Springerin 2: 18–23.
Davies, C. A. 1999. Reflexive ethnography: A guide to researching selves and others. London: Routledge.
Dickson-Swift, Virginia, Erica L. James, Sandra Kippen & Pranee Liamputtong. 2007. “Doing Sensitive Research. What Challenges Do Qualitative Researchers Face?” Qualitative Research 7 (3): 327–353.
Castells, Manuel. 2002. Moć identiteta. Zagreb: Golden marketing.
Čapo Žmegač, Jasna. 2009. „Dva života i dvije smrti: Prilog antropologiji smrti i umiranja”. U Izazov tradicijske kulture – svečani zbornik za Zoricu Vitez, ur. Naila Ceribašić & Ljiljana Marks, 147–170. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Esposito, Roberto. 2008. Bíos: Biopolitics and Philosophy. Minneapolis: University of Minnesota.
Fabian, Johannes. 1972. „How Others Die – Reflections on the Anthropology of Death”. Social Research 39 (3): 543–567.
Fabian, Johannes. 2004. „How Others Die: Reflections on the Anthropology Death“. U Death, Mourning, and Burial: A Cross-Cultural Reader, prir. Antonious C. G. M.Robben, 49–61. Malden: Blackwell Publishing.
Fassin, Didier. 2009. „Another Politics of Life is Possible”. Theory Culture Society 26: 44.
Foucault, Michel. 1978. „Right of Death and Power over Life”. U The History of Sexuality I. New York: Pantheon Books, 133–161.
Foucault, M. 2004. Naissance de la biopolitique: cours au Collège de France 1979. Paris: Hautes Etudes, Gallimard-Seuil.
Giddens, Anthony. 1991. Modernity and Self-identity: Self and Society in the late Modern Age. Cambridge: Polity Press.
Graham-Wisener, L., A. Nelson, A. Byrne, I. Islam, C. Harrison, J. Geddis & E. Berry. 2022. „Understanding Public Attitudes to Death Talk and Advance Care Planning in Northern Ireland Using Health Behaviour Change Theory: a Qualitative Study“. BMC Public Health 22. https://bmcpublichealth. biomedcentral.com/articles/10.1186/s12889-022-13319-1 (pristupljeno 16. 10. 2022).
Hubbard, Gill, Kathryn Backett-Milburn & Debby Kemmer. 2001. „Working with Emotion. Issues for the Researcher in Fieldwork and Teamwork”. International Journal of Social Research Methodology 4 (2): 119–137.
Ingold, Tim. 2018. Anthropology, Why it Matters. Polity Press.
Morin, Edgar. 2005. Čovjek i smrt. Zagreb: Scarabeus-naklada.
Nancy, Jean-Luc. 1996. Dva ogleda: Razdjelovljena zajednica, O singularnom pluralnom bitku. Zagreb: Arkzin.
Palladino, Paolo. 2016. Biopolitics and the Philosophy of Death. London: Bloomsbury.
Pavićević, Aleksandra. 2010. Vreme (bez) smrti. Beograd: Etnografski institut SANU.
Perinić Lewis, Ana & Petra Rajić Šikanjić. 2021. „Plačimo, plačimo u tišini, umrimo, umrimo u samoći: promjene praksi tugovanja i pogreba u vrijeme pandemije bolesti COVID-19“. Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 58 (1): 19–40.
Petrović, Duško. 2016. Izbjeglištvo u suvremenom svijetu. Zagreb: Naklada Ljevak.
Rajković, Zorica. 1988. Znamenje smrti. Rijeka: Zavod za istraživanje folklora. Rihtman-Auguštin, Dunja. 1988. Etnologija naše svakodnevnice. Zagreb: Školska knjiga.
Verdery, Katherine. 1999. The Political Lives of Dead Bodies: Reburial and Postsocialist Change. New York: Columbia University Press.
Žižek, Slavoj. 2004. „From Politics to Biopolitics... and Back”. The South Atlantic Quarterly 103 (2/3): 501–521.
Објављено
26.01.2023.
Како цитирати
BEDNJANEC, Dora; PETROVIĆ, Duško.
Smrt ili (naprosto) umiranje? Filozofsko – antropološki razgovori o interpretacijama neposrednog iskustva smrti.
Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 70, n. 3, p. 193–213, jan. 2023.
ISSN 2334-8259.
Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/1047>.
Датум приступа: 19 apr. 2024
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/1047>.
Датум приступа: 19 apr. 2024
Секција
Varia
