Прве жене етнолози у образовању

ДОИ: https://doi.org/10.2298/GEI2203079I УДК 37:39-055.2 Прегледни рад

Сажетак

Први етнолози у Србији се појављују у последњој декади 19. века. Семинар за етнологију на Филозофском факултету у Београду jе основан 1906. године. Прва жена са дипломом етнологије у периоду пре Другог светског рата била је Милена Лапчевић. После Другог светског рата жене у нешто већем броју уписују студије етнологије на Семинару Филозофског факултета у Београду. Педесетих година прошлог века жене – дипломирани етнолози добијају прилику да се укључе у наставу као предавачи. Све негде до седамдесетих година прошлог века професори на Катедри за етнологију су били углавном мушкарци да би од тог времена постепено жене преузимале примат на овом студију. Укључивањем жена у наставу проширују се и теме истраживања. У раду се даје осврт на почетке рада жена етнолога у образовању и њихове области интересовања.


Кључне речи: жене, образовање, етнологија, време од 50-их до 70-их година 20. века

Reference

„Bibliografija radova Srebrice Knežević“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 60 (1996): 189–200.
Božinović, Neda. 1996. Žensko pitanje u Srbiji u XIX i XX veku. Beograd: „Devedeset četvrta“: Žene u crnom.
Gavrilović, Ljiljana ur. 2017. Etnologija i antropologija. Mali leksikon srpske kulture. Beograd: Službeni glasnik – Etnografski institut SANU.
Gorunović, Gordana. 2013. „Sećanje na profesorku Srebricu Knežević (1930–2012)“. Antropologija 13 (1): 157–171.
Đurić, Jasminka. 2017. „Dve požežanke, dve znamenite srpkinje“. Korak biblioteke 2: 33–44. https://korakbiblioteke.biblioteka-uzice.rs/wp-content/
uploads/2021/01/Dve-Pozezanke-33-44.pdf (pristupljeno 25. marta 2022)
Đurić, Jasna. 2019. „Velika, a nepravedno zaboravljena, Milena Lapčević“.
http://pasaz.rs/velika-a-nepravedno-zaboravljena-milena-lapcevic/?fbclid (pristupljeno 25. marta 2022)
Erdei, Ildiko. 2008. „Dugo putovanje u Jevropu“. Mirjana Prošić-Dvornić, Odevanje u Beogradu krajem XIX i početkom XX veka. Glasnik Etnografskog instituta LVI (1): 279–282.
Ivanović, Nevena. 2002. „Obrazovanje žena – izazov zajednici u Srbiji.“ Reč 65/II: 169–192.
Kovačević, Ivan. 1990. „Počeci nastave etnologije (etnografije) na Velikoj školi“. U Zbornik Filozofskog fakulteta: naučni skup povodom 150 Filozofskog fakulteta, ur. Milan Popović, 123–127. Beograd: Filozofski fakultet.
Kovačević, Ivan. 2001. Istorija srpske etnologije. Pravci i odlomci, II. Beograd: Srpski genealoški centar.
Lukić Krstanović, Miroslava. 2020. „Biti žena u nauci – naučnica: problemi i perspektive. O projektu Etnografskog instituta SANU pod pokroviteljstvom Uneska“. U Naučnice u društvu, ur. Lada Stevanović, Mladena Prelić & Miroslava Lukić Krstanović, 443–456. Beograd: Etnografski institut SANU.
Lukić, Radomir, Miroslav Pečujlić, red. 1982. Sociološki leksikon. Beograd: Savremena adminitracija.
Menković, Mirjana. 2004. „Đurđica Petrović“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 67/68: 365–371.
Milenković Vuković, Biljana. 2004. „Bibliografija prof. dr Đurđice Petrović – 1.deo (1927–2003“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 52: 335–355.
Mitrović, Katarina. 2018. „Srebrica Knežević: Okvir naučnog i nastavnog bavljenja etnologijom i antropologijom“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 66 (1): 73–88.
Pavićević, Aleksandra. 2020. „Da li u antropologiji postoje ženske teme? Prilog kritičkoj istoriji discipline“. U Naučnice u društvu, ur. Lada Stevanović, Mladena Prelić & Miroslava Lukić Krstanović, 181–189. Beograd: Etnografski institut SANU.
Pavković, Nikola. 2002–2003. „Đurđica Petrović (1927–2003)“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 50/51: 259–262.
Pavković, Nikola F. 1990. „Odeljenje za etnologiju (istorijski pregled 1963–1988. godine)“. Zbornik Filozofskog fakulteta: naučni skup povodom 150 Filozofskog fakulteta, ur. Milan Popović, 385–402. Beograd: Filozofski fakultet.
Pavković, Nikola F. 1998. „Odeljenje za etnologiju i antropologiju”. U Filozofski fakultet 1838–1998. Period 1963–1998, 479–493. Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu.
Petković, Sreten, ur. 1995. Bibliografija nastavnika i saradnika Filozofskog fakulteta u Beogradu, knj. I. Beograd: Filozofski fakultet.
Popović, Dragana. 2008. „Žene i obrazovanje: na pragu III milenijuma.“ GENERO 12: 95–108.
Prošić-Dvornić, Mirjana. 2003. „Govor predmeta: kulturna istorija ispričana jezikom tekstilija“. U Đurđica Petrović. Od pusta do zlatoveza. Tkanja i vez– izabrane studije, 377–403. Beograd: Srpski genealoški centar.
Sretenović, Mirjana. 2016. „Na vračaru se kuća na kuću penje“. Politika (16. jun 2016). https://www.politika.rs/sr/clanak/357239/Na-Vracaru-se-kuca-nakucu-penje# komentari (pristupljeno 5. aprila 2022)
Stojanović-Jovanović, Biljana & Stevan Jovanović. 2017. „Školovanje ženske dece u Srbiji u prvoj polovini XIX veka“. Zbornik radova Pedagoškog fakulteta Užice 19: 39–46.
Tomšič, Vida. 1980. Žena u razvoju socijalističke samoupravne Jugoslavije. Beograd: Jugoslovenska stvarnost.
Trgovčević, Ljubinka. 1994. „Obrazovanje kao činilac modernizacije Srbije u XIX veku”. U Srbija u modernizacijskim procesima XX veka, ur. Latinka Perović, Marija Obradović & Dubravka Stojanović, 217–232. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.
Velimirović, Danijela. 2016. „Milka Jovanović (1928–2016)“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 64 (3): 608–611.
Vlahović, Petar. 1979. „Razvoj etnologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu od osnivanja do Drugog svetskog rata“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 28: 9–19.

Sources
Borba, 1953.
Politika, 1961 i 1963
Објављено
26.01.2023.
Како цитирати
IVANOVIĆ BARIŠIĆ, Milina. Прве жене етнолози у образовању. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 70, n. 3, p. 79–97, jan. 2023. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/1040>.
Датум приступа: 19 apr. 2024