Primjena arebice u Sandžaku i njen značaj u obrazovanju ženskog muslimanskog stanovništva

DOI: https://doi.org/10.2298/GEI2203055Z UDK 37:28-055.2(497.11) Оригинални научни рад

Сажетак

Pismo arebica se u literaturi pominje u kontekstu alhamijado književnosti, s obzirom na to da je alhamijado književnost pisana ovim pismom (oblik arapskog pisma prilagođen fonetskom pravopisu srpskog i bosanskog jezika, kojim su se služili uglavnom muslimani). Međutim, arebicom je štampana kako alhamijado književnost, tako i vjerska i druga literatura. Tako će arebica, u pojedinim mektebima u Sandžaku, čak i devedesetih godina XX vijeka naći svoju primjenu. U ovom radu vidjećemo kako nastaje arebica, kako je našla primjenu u Sandžaku i kakvu je ulogu odigrala u opismenjavanju žena muslimanki u XX vijeku, s obzirom na njihov otklon prema „svjetovnim“ školama (naročito je to bilo izraženo u prvoj polovini prošlog vijeka). Cilj ovog rada jeste osvrt na upotrebu pisma arebice, modifikovanog arapskog pisma, kod muslimanskog stanovništva u Srbiji, u kontekstu teme o obrazovanju stanovništva u XX vijeku sa posebnim akcentom na žensku populaciju, ali i podsjećanja na prilike koje su doprinijele postojanju jedne posebne kulture jezika i pisma koja će se na našim prostorima zadržati sve do pojave socijalizma, a na pojedinim mjestima i do pred kraj XX vijeka. U radu će, pored naučne literature, biti predstavljeni i transkripti sačinjeni na osnovu razgovora sa sagovornicima na terenu (opštine Tutin, Novi Pazar i Pešter).


Ključne riječi: arebica, mekteb, obrazovanje, žene, muslimani, Sandžak

Reference

Aksić, Nina. 2019. „Pismenost i obrazovanje žena u Novom Pazaru od 1945. do 1991. godine“. U Zbornik radova Alhamijado književnost i Svečanost mevluda, prir. i ur. Hasna Ziljkić, 57–61. Novi Pazar: Kulturni centar Novi Pazar.
Baćićanin, Fuad & Sead Šemsović. 2011. Rukopisna ostavština Nazifa Šuševića (1860–1923). Novi Pazar: Narodna biblioteka „Dositej Obradović“ Novi Pazar.
Bećović, Mehmed. 2017. Alhamijado književnost i jezik njenih stvaralaca u Novopazarskom sandžaku. Prijepolje: Divanhana.
Vajzović, Hanka. 2003. „Sociolingvistički aspekti alhamijado književnosti u nas“. Književni jezik 21 (2): 14–26.
Dimić, Ljubodrag. 1997. Kulturna politika u Kraljevini Jugoslaviji, 1918–1941, drugi deo, Škola i crkva. Beograd: Stubovi kulture.
Zukorlić, Mensur. 2019. „Pismo alhamijado književnosti / Upotreba arebice u Sandžaku“. U Zbornik radova Alhamijado književnost i Svečanost mevluda, prir. i ur. Hasna Ziljkić, 44–46. Novi Pazar: Kulturni centar Novi Pazar.
Janković, Srđan. 1960. „Transkripcija arapskih riječi i teksta“. Bibliotekarstvo: časopis Društva bibliotekara Bosne i Hercegovine 6 (3): 1–43.
Kačapor, Sait. 1987. Školstvo u Novom Pazaru i okolini od 1918. do 1941. godine. Novi Pazar: Muzej Ras.
Karić, Enes. 2002. „Islamsko mišljenje u Bosni i Hercegovini na razmeđu starog i novog i prosvjetiteljski rad Mehmeda Džemaludina Čauševića“. U Reis Džemaludin Čaušević – prosvjetitelj i reformator, prir. Enes Karić i Mujo Demirović, 17–21. Sarajevo: Ljiljan [etc.].
Maletić, Mihailo. 1969. Novi Pazar i okolina. Beograd: Novinsko-izdavačko preduzeće Književne novine.
Muftić, Teufik. 1995. Klasična arapska stilistika = ’Ilm al-balâ–a : al-ma`ânîwa al-bayân wa al-badî’. Sarajevo: El-Kalem.
Nametak, Abdurahman. 1981. Hrestomatija bosanske alhamijado književnosti. Sarajevo: Svjetlost.
Ujkanović, Enver. 2014. Alhamijado literatura kao kulturno nasljeđe / Tedžvid Kur’ana – Fagnevi Zade. Novi Pazar: Istorijski arhiv „Ras“.
Ujkanović, Enver. 2019. „Pokušaji očuvanja arebice kao zasebnog bošnjačkog pisma“. U Zbornik radova Alhamijado književnost i Svečanost mevluda, prir. i ur. Hasna Ziljkić, 26–30. Novi Pazar: Kulturni centar Novi Pazar.
Filipović, Muhamed. 2000. „Mevlud kao vjerski i narodni događaj i kao pjesnička forma u duhovnom i kulturnom životu bošnjačkog naroda“. U Mevlud u životu i kulturi Bošnjaka, ur. Džafer Obradović, 13–17. Sarajevo: Bošnjačka Zajednica Kulture Preporod, Institut za bošnjačke studije.
Halilović, Hamza. Mart 2022. „Riječi arapskog porijekla u Sandžaku“ (izlaganje na tribini: „Uticaj arapskog jezika i književnosti na bosanski jezik“, Novi Pazar, Centar za decu i omladinu DUGA, februar 20022).
Damar. Glasilo Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u BiH 33: 60–61.
Hasanović, Kemal. 2019. „Da’va (misionarski rad) u Sandžaku poslije Drugog svjetskog rata“. U Zbornik radova Alhamijado književnost i Svečanost mevluda, prir. i ur. Hasna Ziljkić, 50–56. Novi Pazar: Kulturni centar Novi Pazar.
Huković, Muhamed. 1986. Alhamijado književnost i njeni stvaraoci. Sarajevo: Svjetlost.
Šemsović, Sead. 2019. „O Alhamijado književnosti – uvodno izlaganje. Nije svaki tekst pisan arebicom alhamijado književnost“. U Zbornik radova Alhamijado književnost i Svečanost mevluda, prir. i ur. Hasna Ziljkić, 7–8. Novi Pazar: Kulturni centar Novi Pazar.
Šemsović, Sead. 2019. „’Alhamijado književnost’ Zaključci s okruglog stola ’Alhamijado književnost’“. U Zbornik radova Alhamijado književnost i Svečanost mevluda, prir. i ur. Hasna Ziljkić, 31–32. Novi Pazar: Kulturni centar Novi Pazar.
Šehović, Sefedin. 2009. „Mektebi i druge škole u Novom Pazaru u vrijeme vladavine Osmanlija“. Bošnjačka riječ 13–16: 156–160.

Sources
Bačić, Nikola prir. 1930. Zakon o narodnim školama u Kraljevini Jugoslaviji od 5. decembra 1929. god. S objašnjenjem. Zagreb: Tisak i naklada knjižare St. Kugli.
Објављено
26.01.2023.
Како цитирати
ZILJKIĆ, Hasna; ŠKRIJEL, Redžep. Primjena arebice u Sandžaku i njen značaj u obrazovanju ženskog muslimanskog stanovništva. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 70, n. 3, p. 55–78, jan. 2023. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/1039>.
Датум приступа: 25 apr. 2024