Tamburitza Practice as an Intangible Cultural Heritage

Authors

  • Aleksandar Antunović Музеј Војводине, Нови Сад Author

DOI:

https://doi.org/10.2298/GEI2203215A

Keywords:

identity, music, intangible cultural heritage, tamburitza practice

Abstract

In the paper, through the example of the tamburitza orchestra tradition in Serbia, the elements that place musical practice in the concept of intangible cultural heritage are defined. The results of the research conducted during the application process of the tamburitza practice in the National Register of Intangible Cultural Heritage of the Republic of Serbia are presented. The research provided answers to the questions of which communities consider the tamburitza practice as their intangible cultural heritage and part of their identity. The paper contains an analysis of collected field and archival data and a theoretical approach to the element on the basis of which the other factors and characteristics that make it an intangible cultural heritage were determined. The final part of the paper contains a brief overview of the concept of planning and implementation of measures to protect the element of intangible cultural heritage in the example of the tamburitza playing.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Antunović, Aleksandar. 2018. „Tambura kao identitet“. Interkulturalnost. Časopis za podsticanje i afirmaciju interkulturalne komunikacije 15: 59–71.

Banić Grubišić, Ana. 2013. Romski hip hop u Srbiji: мuzika i konstrukcija manjinskog identiteta. Beograd: Srpski geneaološki centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.

Blake, Janet. 2019. „Further reflections on community involvement in safeguarding intangible cultral heritage“. In Safeguarding intangible cultural heritage. eds. Natsuko Akagawa & Laurajane Smith. Abingdon, 17–35. New York: Routledge.

Bleking, Džon. 1992. Pojam muzikalnosti. Beograd: Nolit.

Boškov, Živojin. prir. 1966. Jakov Ignjatović: memoari, rapsodije iz prošlog srpskog života. Beograd: Srpska književna zadruga.

Broclain, Elsa, Benoît Haug & Pénélope Patrix. 2019. „Introduction. Music: Intangible Heritage?“. Transposition 8: 1–22.

Brzić, Boško. 2012. Vasa Jovanović, tamburaš, kompozitor, melograf i muzički pedagog. Novi Sad: Tiski Cvet.

Ćuković, Jelena. 2019. Nematerijalno kulturno nasleđe iz antropološke perspektive: reprezentativnost, selektivnost i instrumentalizacija, Beograd: Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet.

De Oliveira Pinto, Tiago. 2018. Music as living heritage – An Essay on Intangible Culture. Berlin: EMVAS.

Deacon, Harriet. 2004. „Intangible Heritage in Conservation Management Planning: The Case of Robben Island“. International Journal of Heritage Studies 10: 309–319.

De-Miguel-Molina, Blanca, Santamarina-Campos, Virginia, De-Miguel-Molina, María & Boix-Doménech, Rafael. 2012. Music as Intangible Cultural Heritage – Economic, Cultural and Social Identity. Cham: Springer Nature Switzerland AG.

Ferić, Mihael. 2011. Hrvatski tamburaški brevijar. Zagreb: Šokadija.

Filipović, Danijela. 2018. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Beograd: Etnografski muzej u Beogradu.

Forry, Mark. 2011. Saglasje kulture i tradicije u tamburaškoj muzici Vojvodine. Novi Sad: Prometej.

Horvat, Aleksandar. 2020. Identiteti na periferiji. Izgradnja etničkog identiteta Bunjevaca i Šokaca u Vojvodini (1848–1941). Novi Sad: Muzej Vojvodine.

Ivanović, Dragan. 1998. Čarobni zvuci. 35 godina šabačke „Bisernice“. Šabac: KUD „Abrašević“.

Jaramazović, Stipan. 2001. „O muzičkim instrumentima Bačkih Bunjevaca“. U Dragulji bunjevačke kulture, prir. Stevan Tonković, 65–69. Novi Sad: Savez ametera Vojvodine.

Jovanović, Julijana. 2016. „Tamburica fest i nove tamburaške pesme“. Rad predstavljen na Međunarodnom stručnom skupu Drugi kongres Svetske tamburaške aocijacije. Novi Sad, 18–20. novembar.

Jovanović, Julijana. 2017. „Odlike tamburaškog repertoara u savremenoj tamburaškoj praksi u Vojvodini“. Tematski zbornik sa naučnog skupa Tradicija kao inspiracija, ur. Sonja Marinković, Sanda Dodik, Dragica Panić Kašanski, 354–363 Banja Luka: Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci.

Knežević, Stanislav. 1995. Prva izložba žičanih instrumenata u Srbiji. Sombor: Gradski muzej Sombor, Kulturno-prosvetna zajednica Sombor.

Mamužić, Ivan. 2016. „Tambura u Mađarskoj“. Rad predstavljen na Međunarodnom stručnom skupu Drugi kongres Svetske tamburaške aocijacije. Novi Sad, 18–20. novembar.

Maruchiakova, Elena & Vesselin Popov. 2016. Roma Culture: Myth and Realities. Munich: Lincom Academic Publisher.

Merriam, Alan. 1964. The Anthropology of Music. Evaston, Illinois: Northwestern University Press.

Ninković Slavnić, Danka. 2011. „Medijska reprezentacija grupnih identiteta“. CM 19: 15–37.

Pelajić, Kata & Zvonimir Pelajić. 2014. Hrvatsko kulturno-umjetničko prosvjetno društvo „Matoš“ Plavna (2008–2013). Monografija u povodu pete obljetnice postojanja i rada udruge. Plavna: HKUPD „Matoš“.

Piuković, Grgo. 2010. Sto bandaša i bandašica – fotomonografija. Subotica: Katolički institut za kulturu, povjest i duhovnost Ivan Antunović.

Prekić, Emir. 2016. „Tamburaška muzika u Crnoj Gori“. Rad predstavljen na Međunarodnom stručnom skupu Drugi kongres Svetske tamburaške aocijacije. Novi Sad, 18–20. novembar.

Raič, Aleksandar, Suzana Kujundžić Ostojić & Zvonko Stantić, prir. 2018. Na prilomu vikova. Studije o Bunjevcima. Subotica: Centar za kulturu Bunjevaca. Novi Sad: Udruženje građana „Bunjevci“.

Ranisavljević, Zdravko. 2011. „Tamburaška praksa u Vojvodini – hronologija, aspekti i perspektive razvoja“. Etnološko-antropološke sveske 17 (6): 109– 126.

Ristivojević, Marija. 2012. „Proučavanje muzike u antropologiji“. Etnoantropološki problemi 7 (2): 471–486.

Ristivojević, Marija. 2014a. „Muzika kao nematerijalno nasleđe“. Antropologija 14 (3): 135–142.

Ristivojević, Marija. 2014b. Beograd na «novom talasu». Muzika kao element konstrukcije lokalnog identiteta. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.

Tomić, Dejan. 2014. Mita Orešković, prvi srpski kantautor. Novi Sad: Prometej. Šid: NB „Simeon Piščević”.

Tomić, Dejan. prir. 2009. Marko Nešić sa pesmom u narodu. Novi Sad: Tiski Cvet. Vukosavljev, Sava. 1990. Vojvođanska tambura. Novi Sad: Matica Srpska.

Zajec, Damir. 2016. „Put do kvalitetne tamburaške muzike u tamburaško „netradicionalnim“ regijama – iskustva kod Slovenaca“. Rad predstavljen na Međunarodnom stručnom skupu Drugi kongres Svetske tamburaške aocijacije. Novi Sad, 18–20. novembar.

Žikić, Bojan. 2009. „Za šta su dobri žanrovi? Deljenje, razgraničavanje i razvrstavanje u strukturalnoj i kognitivnoj antropologiji na primeru muzičke kulture“. U Strukturalna antropologija danas. Tematski zbornik u čast Klod Levi-Strosa, ur. Dragana Antonijević, 326–361. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.

Интернет извори

Antunović, Aleksandar. 2021. „Rekonstrukcija relacije između tamburaške prakse i srpskog identiteta u Austrougarskoj“. Arhivum – portal Arhiva Vojvodine. https://archivum.arhivvojvodine.org.rs/rekonstrukcija-relacijeizmedu-tamb/ (pristupljeno 25. marta 2021).

Etnografski muzej u Beogradu. 2021. „Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije“. https://etnografskimuzej.rs/centar-za-nkn/ (pristupljeno 20. februara 2022).

Jakovljević, Natalija. 2022. „Identitetski spor u Vojvodini: Jesu li Bunjevci Hrvati ili su samo Bunjevci“. Danas. https://www.danas.rs/vesti/drustvo/identitetski-spor-u-vojvodini-jesu-li-bunjevci-hrvati-ili-su-samo-bunjevci/(pristupljeno 2. avgusta 2022).

Muzička skola Kragujevac. 2022. “Odsek harfe i tambure”. http://www.mskragujevac.rs/harfa/ (pristupljeno 17. avgusta 2022).

Opština Kula. 2021. „U Ruskom Krsturu održan jubilarni 60. Festival rusinske kulture „Crvena ruža“. https://kula.rs/2021/08/16/u-ruskom-krsturu odrzan-jubilarni-60-festival-rusinske-kulture-crvena-ruza/ (pristupljeno 15. juna 2022).

Radio-televizija Vojvodine. 2022. „Hrvatski radio program“. https://media.rtv.rs/ostalo/hrvatski-radio-program/73082. (pristupljeno 18. avgusta 2022).

Tamburitza Association of America. 2022. https://www.tamburitza.org/(pristupljeno septembra 2021).

UNESCO. 2020. “Convention for the safeguarding of the Intangible Cultural Heritage. Basic text of the 2003”. https://ich.unesco.org/en/basic-texts-00503 (pristupljeno 25. februara 2022).

UNESCO. 2021. “Browse the Lists of Intangible Cultural Heritage and the Register of good safeguarding practices”. https://ich.unesco.org/en/lists (pristupljeno 25. februara 2022).

Youtube. 2021. „Dužijanca 2021 – Subotica“. https://www.youtube.com/watch?v=nah0UyfP4J8&ab_channel=SERBIAandWORLD (pristupljeno 6. avgusta 2022).

Downloads

Published

2026-04-16

How to Cite

Antunović, A. (2026). Tamburitza Practice as an Intangible Cultural Heritage. Bulletin of the Institute of Ethnography SASA, 70(3), 215-241. https://doi.org/10.2298/GEI2203215A

Similar Articles

61-70 of 74

You may also start an advanced similarity search for this article.