Фрагменти аутобиографије: концепт „трептавог саосећања“ у Портретима жена Ксеније Атанасијевић

ДОИ: https://doi.org/10.2298/GEI2002353B УДК 001-055.2:305:1(497.11)'19' Прегледни рад

  • Ivana Bašić Етнографски институт САНУ, Београд
    xeliot@gmail.com

Сажетак

У фокусу нашег разматрања биће начин на који је Ксенија Атанасијевић, пишући о песникињама и филозофкињама старе Грчке, али и о св. Терези из Авиле или Жорж Сандовој, исписивала сопствено разумевање значаја женске научне и уметничке креативности, те еманципације жена. Избором жена о којима ће писати, као и наглашавањем одређених квалитета њихових личности и њихових дела, те филозофских концепата које је подржавала, Ксенија Атанасијевић је у Портретима жена истовремено створила своје имплицитно имагинарно филозофско „Ја“. Стога би најпрецизније жанровско одређење Портрета жена било фрагменти трептавог саосећања са личностима које је описивала, а саосећање се може одредити и као кључна карактеристика целокупног њеног опуса и живота – емпатија је чинила и основу етичке филозофије Ксеније Атанасијевић, и њеног друштвеног, пацифистичког и феминистичког ангажмана и истовремено је за њу представљала основу вредности људског живота. Овим избором, Ксенија Атанасијевић антиципирала је и став ововременог феминизма о нужности стварања женског канона за обликовање женског личног и стваралачког идентитета.
Кључне речи: Ксенија Атанасијевић, Портрети жена, женски канон, „аутобиографски моменат“, феминистичка традиција

Reference

Atanasijević, Ksenija. 1968. Smisao i vrednost egzistencije. Aksiološka razmatranja. Beograd: (samizdat) Grafičko izdavačko preduzeće „Srboštampa“.
Atanasijević, Ksenija. 2008. Etika feminizma. Ogledi 11. Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava.
Atanasijević, Ksenija. 2010. Portreti žena. Beograd: Plavi jahač group.
Atanasijević, Ksenija. 2011. Etika hrabrosti. prir. Ljiljana Vuletić. Beograd: Žene u crnom – Rekonstrukcija Ženski fond – Centar za ženske studije.
Bašić, Ivana. 2013. Mesečeva gramatika. Identitet i subjektivnost u Dr Faustusu Tomasa Mana i Prokletoj Avliji Ive Andrića. Beograd: Etnografski institut SANU.
Bašić, Ivana. 2020. „Beskompromisna filozofija beskompromisne životne priče.“ U Ksenija Atanasijević: O meni će govoriti moja dela, ur. Zorica Mršević & Marko Jovanović. Beograd: Institut društvenih nauka (u štampi).
Bašić. Ivana. 2007. „Epimenidov paradoks pripovedača.“ Zbornik Matice srpske za književnost i jezik 55 (3): 601–624.
Batler, Džudit. 2001. Tela koja nešto znače – o diskurzivnim granicama „pola“. Beograd: Samizdat B92.
Butler, Judith. 2000. Nevolje s rodom. Feminizam i subverzija identiteta. Zagreb: Ženska infoteka.
De Bovar, Simon. 1982. Drugi pol, knj. 2. Beograd: BIGZ.
de Man, Paul. 1984. “Autobiography as De-Facement.” In The Rhetoric of Romanticism, 67–81. New York: Columbia University Press.
Deretić, Irina. 2016. „Ksenija Atanasijević o ženama i ženskom pitanju u antičkoj filozofiji.“ Theoria 4: 93–109.
Đurić, Vladimir Z. 2017. „Stvaralaštvo srpskih spisateljica prve polovine XX veka u kontekstu francuske književnosti i kulture.“ Doktorska disertacija,
Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu.
Gilbert, Sandra M. & Gubar, Suzan. 1996. „Zaraza u rečenici. Žena pisac i strepnja od autorstva.” Ženske studije 5/6.
http://www.zenskestudie.edu.rs/izdavastvo/elektronskaizdanja/casopiszenske-studije/zenske-studije-br-5-6/235-zaraza-u-recenicizena-
pisac-istrepnja-od-autorstva (pristupljeno 13. 08. 2020)
Lejeune, Philippe. 1999. „Autobiografski sporazum.“ U Autor, pripovjedač, lik, ur. Cvjetko Mijanja. Osijek: Biblioteka Theoria Nova.
Ležen, Filip. 2009. „Autobiografski sporazum – dvadeset pet godina kasnije.“ Polja 54/ 459: 44–54.
Lolić, Marinko. 2018. „Aspekti pacifizma u radovima Ksenije Atanasijević.“ Srpska politička misao 25/59: 293–320.
Loncarevic, Katarina. 2015. “A Feminist Philosopher on the Fringe of History.“ The Monist 98: 113–124.
Mančić, Aleksandra. 2008. „Pogovor. Mesto tela i reči.“ U Tereza iz Avile, Put savršenstva, 195–222. Beograd: Službeni glasnik.
Morin, Mardok. 2002. Moć žene, žensko viteško putovanje. Beograd: Babun.
Palja, Kamila. 2002. Seksualne persone. Beograd: Zepter Book World.
Perović, Latinka. 2006. „Rad kao pribežište: Ksenija Atanasijević.“ U Između anarhije i autokratije. Srpsko društvo na prelazima vekova (XIX–XXI), Ogledi 8, 370–379. Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
Showalter, Elaine. 1981. “Feminist Criticism in the Wilderness.“ Critical Inquiry 8 (2): 179–205.
Todorov, Cvetan. 1998. Poetika. Beograd: Plato.
Vuletić, Ljiljana. 2005. Život i misao Ksenije Atanasijević. Beograd: izdanje autorke.
Vuletić, Ljiljana. 2008. „Ksenija Atanasijević o etici feminizma (predgovor).“ U Atanasijević, Ksenija, Etika feminizma, prir. Ljuljana Vuletić, Ogledi 11, 7–21. Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
Vulf, Virdžinija. 1995. Sopstvena soba. Beograd: Plavi jahač group.
Zaharijević, Adriana. 2010. Postajanje ženom. Beograd: Rekonstrukcija Ženski fond.
Објављено
30.09.2020.
Како цитирати
BAŠIĆ, Ivana. Фрагменти аутобиографије: концепт „трептавог саосећања“ у Портретима жена Ксеније Атанасијевић. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 68, n. 2, p. 353–376, sep. 2020. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/902>.
Датум приступа: 25 apr. 2024