Od antropologije žene do rodne ideologije

DOI: https://doi.org/10.2298/GEI1902231D UDK 39:305-055.2:572 Pregledni rad

  • Sanja Đurin Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
    sdurin@ief.hr
  • Renata Jambrešić Kirin Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
    renata@ief.hr
  • Tea Škokić Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
    tea@ief.hr

Сажетак

Naša potreba da se osvrnemo na nastanak i načine upotrebe pojma rod u radovima suradnica zagrebačkog Instituta za etnologiju i folkloristiku potaknuta je recentnim društvenim trenutkom koji se nerijetko prepoznaje “kulturnim ratom”, a unutar kojeg je ovaj pojam središnje mjesto sporenja. Potreba za etnološkom artikulacijom rodno osviještenog pristupa kulturnim fenomenima u domaćem kontekstu imala je dva ishodišta. Prvo, znanstvenice su problematizirale nedostatke svog društvenog i akademskog položaja u socijalističkom društvu i drugo, upoznale su se sa zapadnom feminističkom kritikom unutar historiografije, sociologije, antropologije, filozofije, znanosti o književnosti i dr. koja je rezultirala ženskim studijima, a potom i studijima roda na sveučilištu i izvan njega. Imajući na umu ova raznorodna epistemološka ishodišta i intelektualnu tradiciju sociokritičkog djelovanja znanstvenica u IEF-ovim (sub)disciplinama, zadatak je rada pokazati kako se i kada pojam roda ishodio i konstruirao počevši od ženskog autorstva radićevske etnografije (Kata Jajnčerova), preko sociologije i antropologije obitelji (Vera Stein Erlich), etnologije svakodnevice i studija zadruge (Dunja Rihtman-Auguštin), feminističke historiografije (Lydia Sklevicky) do interdisciplinarnih istraživanja posljednjih dvadeset i pet godina u kojima sudjeluju – u manjem ili većem opsegu – gotovo sve suradnice IEF-a.
Ključne riječi: rodna ideologija, antirodni društveni pokreti, feministička antropologija, povijest hrvatske etnologije/folkloristike

Reference

Badurina, Natka. 2009. Nezakonite kćeri Ilirije: Hrvatska književnost i ideologija u 19. i 20. stoljeću. Zagreb: Centar za ženske studije.
Batina, Klementina. 2012. „Ostavimo mužu muški, a ženi ženski posao: žene zapisivačice u okviru Radićeve Osnove.“ Zbornik za narodni život i običaje 56: 14–169.
Batina, Klementina. 2018. Aspekti ženskog autorstva u ranoj hrvatskoj etnologiji i folkloristici. Zagreb: HAZU. [Zbornik za narodni život i običaje, knj. 60].
Biser, Anja Victoria. 2017. „Reprezentacija i konstrukcija ženskog subjekt(ivitet)a kroz povijest disciplina antropologije i etnologije i kulturne antropologije.“ Diplomski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Biti, Ozren. 2012. Nadzor nad tijelom. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Čapo Žmegač, Jasna. 1991. Vlastelinstvo Cernik: Gospodarstvene i demografske promjene na hrvatskome selu u kasnome feudalizmu. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Čapo Žmegač, Jasna. 1996. „Pogled izvana: Hrvatska i model 'balkanske obitelji'.“ Otium. Časopis za povijest svakodnevice 4 (1/2): 103–113.
Dijanić, Dijana, Mirka Merunka-Golubić, Iva Niemčić, & Dijana Stanić. 2004. Ženski biografski leksikon: Sjećanje žena na život u socijalizmu. Zagreb: Centar za ženske studije.
Đurin, Sanja. 2009. „Politika seksualnosti: Odgovor na fantazmu o ugroženoj naciji ili nešto više?“ Etnološka tribina 39 (32): 135 ̶ 151.
Đurin, Sanja. 2012. “O politici i seksualnosti u Hrvatskoj devedesetih, o diskursima koji su je oblikovali i o njezinim simptomima danas.“ Narodna umjetnost 49 (2): 33–51.
Erlich Stein, Vera. 1971 [1964]. Jugoslavenska porodica u transformaciji: Studija o tri stotine sela. Zagreb: Liber.
Hodžić, Amir & Aleksandar Štulhofer. 2017. „Embryo, Teddy Bear-Centaur and the Constitution: Mobilizations against 'Gender Ideology' and Sexual Permissiveness in Croatia.“ In Anti-Gender Campaigns in Europe: Mobilizing against Equality, eds. R. Kuhar, D. Paternotte, 59–79. London: Rowman & Littlefield International.
Hodžić, Amir & Nataša Bijelić. 2014. Neokonzervativne prijetnje seksualnim i reproduktivnim pravima u Europskoj uniji. Zagreb: Cesi.
Jambrešić Kirin, Renata & Tea Škokić, prir. 2004. Između roda i naroda: etnološke i folklorističke studije. Zagreb: Centar za ženske studije i Institut za etnologiju i folkloristiku.
Jambrešić Kirin, Renata. 2004. “Heroine ili egzekutorice: Partizanke u 1990-ima.” U Između roda i naroda: etnološke i folklorističke studije, 299–322. Zagreb: Centar za ženske studije i Institut za etnologiju i folkloristiku.
Katarinčić, Ivana. 2013. „Rod u predodžbama: stereotipizacija u klasičnom baletu.“ Studia ethnologica Croatica 25 (1): 283–304.
Kuhar, Roman & David Paternotte. 2017a. Anti-Gender Campaigns in Europe: Mobilizing against Equality. London: Rowman & Littlefield International.
Kuhar, Roman & David Paternotte. 2017b. „Introduction“; „The Anti-Gender Movement in Comparative Perspective.“ In Anti-Gender Campaigns in Europe:
Mobilizing against Equality, 1-22, 253-276. London: Rowman & Littlefield International.
Laclau, Ernesto & Chantal Mouffe. 1985. Hegemony and Socialist Strategy. London i New York: Verso.
Marjanić, Suzana. 2016. „Teorije zavjere kao urbane predaje/legende s paranoidnom matricom.“ Narodna umjetnost 53 (2): 111–131.
Muraj, Aleksandra. 1996. „Samostalnost i/li podređenost: Ambivalencija društvenog položaja žena na Zlarinu.“ Narodna umjetnost 33 (1): 135–147.
Niemčić, Iva. 2004. „Tragom nevidljive plesačice.“ U Između roda i naroda: etnološke i folklorističke studije, 69–85. Zagreb: Centar za ženske studije; Institut za etnologiju i folkloristiku.
Niemčić, Iva. 2014. „Uncovering the Invisible Female Dancers of Moreska: An Ethnochoreological Analysis.“ In Dance Ethnography and Global Perspectives. Identity, Embodiment and Culture, eds. Dankworth, Linda E., Ann R. David, 77–94. London: Palgrave Macmillan.
Pleše, Iva. 2010. „Identitetska iskušavanja: O anonimnosti i pseudoanonimnosti na web-forumu.“ Narodna umjetnost 47 (2): 9 ̶ 29.
Potkonjak, Sanja. 2011. „Kata Jajnčerova: Uz povijest ženskog rodoslovlja hrvatske etnologije.“ Etnološka tribina, 41 (34): 87 ̶ 112.
Prica, Ines. 2004. „Žene obavljaju muški posao: Rod i autoritet u hrvatskoj etnologiji.“ U Između roda i naroda: etnološke i folklorističke studije, 33_48. Zagreb: Centar za ženske studije i Institut za etnologiju i folkloristiku.
Rajković, Zorica. 1975. Tradicijski oblici nevjenčanog braka kod Hrvata i Srba u svjetlu pojma „pokusni brak“. Zagreb: Institut za narodnu umjetnost.
Rihtman-Auguštin, Dunja & Aleksandra Muraj. 1998. „Prvih pedeset godina etnološke misli u Institutu.“ Narodna umjetnost 35 (2): 103 ̶ 124.
Rihtman-Auguštin, Dunja. 1982. „O ženskoj subkulturi u slavonskoj zadruzi.“ Etnološka tribina. [Posebni otisak, PANON].
Rihtman-Auguštin, Dunja. 1984. „Trideset i pet godina rada Zavoda za istraživanje folklora.“ Narodna umjetnost 21 (1): 11 ̶ 33.
Rihtman-Auguštin, Dunja. 1984. Struktura tradicijskog mišljenja. Zagreb: Školska knjiga.
Sklevicky, Lydia. 1983. „Nužnost 'ženske perspektive' u etnologiji.“ Etnološka tribina 11 ̶ 12 (4/5): 121-126.
Sklevicky, Lydia. 1984. „Ispred mogućnosti recepcije – neki uvidi Vere Stein Erlich.“ Revija za sociologiju 14 (3/4): 309 ̶ 317.
Sklevicky, Lydia. 1984. „Matrijarhat: prijepor mitologije, ideologije i utopije.“ Narodna umjetnost 21 (1): 69 ̶ 76.
Sremec, Nada. 1940. Nismo mi krive. (Slavonska žena). Zagreb: „Gospodarska sloga“ i Grafika.
Supek, Olga. 1999. „Žensko poduzetništvo i raspadanje zadruge u 19. stoljeću u Slavoniji.“ Studia ethnologica Croatica, 7/8 (1): 259-265.
Supek-Zupan, Olga. 1984. „O djelu Vere Stein Erlich.“ Revija za sociologiju 14 (3/4): 307 ̶ 308.
Škokić, Tea. 2005. “Znanstveno discipliniranje ljubavi.” Etnološka tribina 34/35 (27/28): 23 ̶ 38.
Škokić, Tea. 2011. Ljubavni kod: ljubav i seksualnost između tradicije i znanosti. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Vitez, Zorica. 2003. Hrvatski svadbeni običaji. Zagreb: Golden marketing i Tehnička knjiga.
Zečević, Divna. 1986. Književnost na svakom koraku. Osijek: Izdavački centar „Revija“.
Zečević, Divna. 2017. Život kao voda hlapi: izbor iz dnevnika 1961-2006. Izabrala i priredila Marija Ott Franolić. Zagreb: Disput.
Župan, Dinko. 2013. Mentalni korzet: Spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868-1918). Osijek i Slavonski Brod: Učiteljski fakultet u Osijeku i Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.
Објављено
30.09.2019.
Како цитирати
ĐURIN, Sanja; JAMBREŠIĆ KIRIN, Renata; ŠKOKIĆ, Tea. Od antropologije žene do rodne ideologije. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 67, n. 2, p. 231-245, sep. 2019. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<http://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/808>.
Датум приступа: 25 feb. 2020