Никита И. Толстоj: уз деведесетогодишњицу рођења

DOI:10.2298/GEI1502467P; UDC: 929 Толстој Н.И.

  • Anna A. Plotnikova (Russian Federation) Institut slavяnovedeniя RAN, Moskva
    annaplotn@mail.ru

Сажетак

Članak prati osnovne etape naučnog stvaralaštva Nikite I. Tolstoja čija je 90-godišnjica bila obeležena 2013. nizom skupova i međunarodnih simpozijuma. Iste godine izašla je zbirka radova u njegovu čast (Ethnolinguistica Slavica), koju je objavila Svetlana M. Tolstoj, supruga, saradnik i nastavljač njegove delatnosti. Nikita I. Tolstoj je naučnik, lingvista, zasnivač Moskovske etnolingvističke škole, istraživač slovenske arhaične kulture, autor i stvaralac velikog rečnika „Slovenske starine“ u pet tomova (1996–2012). Životni put i delo Nikite Tolstoja su uvek bili čvrsto vezani za Srbiju i njen narod: rodio se u Vršcu, živeo i učio u Jugoslaviji, učestvovao u partizanskom pokretu, kasnije je došao u Moskvu, tamo je završio Moskovski Univerzitet i počeo da se ozbiljno bavi naukom. Imao je mnogo učenika i saradnika koji su prihvatili njegove ideje o slovenskim jezicima i slovenskoj narodnoj kulturi, o njihovom zajedničkom nerazdvojivom proučavanju. Njegov etnolingvistički pristup jeziku i narodnom stvaralaštvu je izazvao veliki odjek u Srbiji (1995. prevedeno je na srpski jezik njegovo važno delo Jezik slovenske kulture, Niš), a imao je više radova u kojima su običaji srpskog naroda našli dubokog odraza. Osnovne etape Tolstojeve naučne biografije su vezane za objavljivanje niza zbirki u okviru serije „Slovenski i balkanski folklor“, obnovljeno izdanje časopisa „Živa starina“, kao i za pripremu njegovog najvećeg naučnog dostignuća – pokretanje etnolingvističkog rečnika Slovenske starine. Duboko interesovanje za paralelno proučavanje jezičkih fenomena i pojava iz narodne kulture našlo je izraz u većem broju njegovih nastupa i radova. N. I. Tolstoj je bio urednik zbornika za arealoška istraživanja u lingvistici i etnografiji (1983), posvetio je veliku pažnju mogućnosti stvaranja etnolingvističkog atlasa Polesja (1983, 1986, 1995), geografski aspekat je neizostavni deo njegovih istraživanja na opšteslovenskom području


Ključne reči: Nikita I. Tolstoj, etnolingvistika, obredni folklor, arealoški pristup, rečnici, narodna kultura, narodna mitologija, Polesje, Južni Sloveni


 

Reference

Plotnikova, Anna A. 2004. Эtnolingvističeskaяgeografiя ЮžnoйSlavii. Moskva: Indrik.
Propp, Vladimir Я. 1928. Morfologiяskazki. Leningrad: Academia.
Radenković, Ljubinko. 1994. “Obnovljen ruski časopis «Živaя starina»”. Raskovnik. Beograd. Br. 75–76: 129–130.
Tolstoй, N.I. (otv. red.), Agapkina T.A., Vinogradova L.N., Gura A.V., Kabakova G.I., Levkievskaя E.E., Plotnikova A.A., Ternovskaя O.A., Tolstaя S.M., Usačeva V.V. 1995. Slavяnskie drevnosti. Эtnolingvističeskiйslovarь. T. 1. Moskva: Meždunarodnыe otnošeniя.
Tolstaя, Svetlana M. (otv. red.) 2013. Ethnolinguistica Slavica. K 90-letiюakademika NikitыIlьiča Tolstogo. Moskva: Indrik.
Tolstaя, Svetlana M., Trefilova Olьga V. 2014. “90-letie akademika Nikitы Ilьiča Tolstogo: hronika юbileйnыh sobыtiй”. Wiener slavistisches Jahrbuch. № 59. Wien. 349–362.


Istočniki:


Bartminskiй, Eži. 2004. “Tolstoй i polьskaя nauka”. Яzыkkulьturы: semantikaigrammatika. K 80-letiюso dnяroždeniяakademika N.I. Tolstogo (1923–1996). Moskva: 10–11.
Bartmiński, J. 1998. “Lublin w Moskwie”. Wiadomości uniwersiteckie. Lublin. Rok 8. № 4/5 (51/52): 24.
Bartmiński, J. 2000. “Z myśli Nikity Iljicza Tołstoja”. Etnolingwistyka. Problemy języka i kultury. T. 12. Lublin: 9–10.
Benovska-Sъbkova, Milena. 1997. “Nikita Ilič Tolstoй (1923–1996)”. Bъlgarska etnologiя. God. 23. Kn. 1–2. Sofiя, 1997: 199–200.
Gromova-Opulьskaя, L. 1999.“O N.I. Tolstom”. Яsnopolяnskiй sbornik. 1998. Tula: 370–371.
Duličenko, Aleksandr D. 1983. “N.I Tolstoй kak slavist (k 60-letiю so dnя roždeniя)”. Iz istorii slavяnovedeniя v Rossii: Sb. v čestь 60-letiя doktora filologičeskih nauk, professora N.I. Tolstogo. Tartu: 3–21.
Žuravlev, Anatoliй F. 1995. “Slavяnskaя эtnolingvistika v rabotah N.I. Tolstogo” (Predislovie redaktora) Tolstoй N.I. Яzыk i narodnaя kulьtura. Očerki po slavяnskoй mifologii i эtnolingvistike. Moskva: 8–12.
Ilieva, L. 1998. “Etnolingvistikata – pole meždu «druga lingvistika» i etnologiя”. Bъlgarski folklor. Kn. 3. Sofiя: 79–83.
Klimčuk, F.D. 1998. “Talstoй i Palesse” Narodnaя trыbuna. 27 čэrvenя 1998 g. № 26 (386). Brэst: 4. S. 4.
Licьvinka, V. (uklad.) 2003. Prablemы ўshodneslavяnskaй эtnalingvistыki. Matэrыяlы Peršaй mižnarodnaй navukovaй kanferэncыi (Minsk, 25–26 krasavika, 2003 goda). Pamяci эtnaligvista-slavista akadэmika Rasiйskaй, Makedonskaй i Aўstrыйskaй akadэmiй navuk Mikitы Talstoga da 80-goddzя z dnя naradžэnnя. Minsk.
Moldovan, Aleksandr M. 2004. “Slovo o Nikite Ilьiče Tolstom”. Яzыk kulьturы: semantika i grammatika. K 80-letiю so dnя roždeniя akademika N.I. Tolstogo (1923–1996). Moskva: 7–9.
Nikita Ilьič Tolstoй. Biobliografiя učenыh. 1993. Moskva.
Putilov, Boris N. 1997. “Nikita Ilьič Tolstoй”. Živaя starina. № 2. Moskva: 2–6.
Radenković, Ljubinko. 2010.“Nikita Ilič Tolstoj – znameniti slavista, građanin i Srbije i Rusije”. Srpsko-ruski krug. Književno-umetnički almanah. (Serbsko-russkiй krug. Literaturno-hudožestvennый alьmanah.) Beograd: 236–243.
Radenković, Ljubinko. 1996. “Contribition of Nikita Tolstoy to the study of the old Slavic culture”. Facta Universitatis. Series Linguistics and Literature. Vol. 1. № 3. Niš, 1996: 137–139.
Tolstaя, Svetlana M. 2013. “N.I. Tolstoй i ego putь k эtnolingvistike”. Ethnolinguistica Slavica. K 90-letiю akademika N.I. Tolstogo. Moskva: 10–25.
Toporov, Vladimir N. 1993. “K semidesяtiletiю N.I. Tolstogo”. Philologia Slavica. K 70-letiю akademika N.I. Tolstogo. Moskva: 3–6.
Čarota, I. 2003. “N.I. Tolstoй i «russkiй Belgrad»”. Prablemы ўshodneslavяnskaй эtnalingvistыki. Matэrыяlы Peršaй mižnarodnaй navukovaй kanferэncыi (Minsk, 25–26 krasavika, 2003 goda). Pamяci эtnaligvista-slavista akadэmika Rasiйskaй, Makedonskaй i Aўstrыйskaй akadэmiй navuk Mikitы Talstoga da 80-goddzя z dnя naradžэnnя. Minsk: 35–45.
Internet-istočniki:
Nikita Ilьič Tolstoй. Literatura o žizni i trudah N.I. Tolstogo // Projekat Rastko: Slavяnskaя эtnolingvistika. Komissiя po эtnolingvistike pri Meždunarodnom komitete slavistov: http://www.rastko.rs/projekti/etnoling/delo/12081.
Izbrannыe trudы Nikitы Ilьiča Tolstogo:
Tolstoй, Nikita I. 1971a. “Iz poэtiki russkih i serbskohorvatskih narodnыh pesen (priglagolьnый tvoritelьnый tavtologičeskiй)”. Poэtika i stilistika russkoй literaturы: Pamяti akad. V.V. Vinogradova. Leningrad: 348–354.
Tolstoй, Nikita I. 1971b. “O tradiciяh i rezulьtatah issledovaniй, svяzannыh s эtnolingvističeskoй školoй K. Mošinskogo”. Arealьnыe issledovaniя v яzыkoznanii i эtnografii (9–12 fevr. 1971). Leningrad: 5–7.
Tolstoй, Nikita I. 1973a. “Iz slavяnskoй pogrebalьnoй leksiki”. Soveщanie po Obщeslavяnskomu lingvističeskomu atlasu (Užgorod, 25–28 sent. 1973 g.). Moskva: 76–79.
Tolstoй, Nikita I. 1973b. “Abradovaя tэrminalogiя ў skladze ablasnogo sloўnika”. Rэgiяnalьnыя asablivasci belaruskaй movы, litaraturы i falьkloru. Gomelь: 74–78.
Tolstoй, Nikita I. 1973v. “Slavяnskaя obrяdovaя terminologiя – sravnitelьno-tipologičeskie i lingvogeografičeskie metodы ee izučeniя”. Tыpologiя i ўzaemodzeяnie slavяnskih moў i litaratur. Minsk: 210–212.
Tolstoй, Nikita I. 1974a. “Nekotorыe voprosы sootnošeniя lingvo- i эtnogeografičeskih issledovaniй”. Problemы kartografirovaniя v яzыkoznanii i эtnografii. Leningrad: Nauka: 16–33.
Tolstoй, Nikita I. 1974b. “Iz zametok po slavяnskoй demonologii: 1. Otkuda dьяvolы raznыe?” Materialы Vsesoюznogo simpoziuma po vtoričnыm modeliruющim sistemam. T. 1 (5). Tartu: 27–32.
Tolstoй, Nikita I. 1976. “Starinnыe predstavleniя o narodno-яzыkovoй baze drevneslavяnskogo literaturnogo яzыka (XVI–XVII vv.)”. Voprosы russkogo яzыkoznaniя. Vыp. 1. Moskva: 177–204.
Tolstoй, Nikita I. 1980. “Atlas duhovnoй kulьturы Polesья – lingvističeskiй, folьklornый i эtnografičeskiй aspektы”. Rэgiяnalьnыя tradыcыi va ўshodneslavяnskih movah, literaturah i falьklorы. Gomelь: 16–18.
Tolstoй, Nikita I. 1982. “Iz «grammatiki» slavяnskih obrяdov”. Tipologiя kulьturы. Vzaimnoe vozdeйstvie kulьtur. Tartu: 57–71.
Tolstoй, Nikita I. (otv. red.) 1983a. Arealьnыe issledovaniя v яzыkoznanii i эtnografii. Яzыk i эtnos. Leningrad: Nauka.
Tolstoй, Nikita I. (otv. red.) 1983b. Polesskiй эtnolingvističeskiй sbornik. Materialы i issledovaniя. Moskva: Nauka.
Tolstoй, Nikita I. 1984. “Fragment slavяnskogo яzыčestva: arhaičeskiй ritual-dialog”. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor. Эtnogenetičeskaя obщnostь i tipologičeskie paralleli. Moskva: 5–72.
Tolstoй, Nikita I. 1986a. “Troickaя zelenь”. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor. Duhovnaя kulьtura Polesья na obщeslavяnskom fone. Moskva: 14–18.
Tolstoй, Nikita I. 1986b. “Nevestka stala v pole topolem («topoleй»)”. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor. Duhovnaя kulьtura Polesья na obщeslavяnskom fone. Moskva: 3–8.
Tolstoй, Nikita I. 1986v. “Iz nablюdeniй nad polesskimi zagovorami”. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor. Duhovnaя kulьtura Polesья na obщeslavяnskom fone. Moskva: 135–143.
Tolstoй, Nikita I. 1989. “Nekotorыe soobraženiя o rekonstrukcii slavяnskoй duhovnoй kulьturы”. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor. Rekonstrukciя drevneй slavяnskoй kulьturы: istočniki i metodы. Moskva: 7–22.
Tolstoй, Nikita I. 1994a. “Eщe raz o teme: «tuči – govяda, doždь – moloko»”. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor. Verovaniя. Tekst. Ritual. Moskva: 3–16.
Tolstoй, Nikita I. 1994b. “Vita herbae et vita rei v slavяnskoй narodnoй tradicii”. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor. Verovaniя. Tekst. Ritual. Moskva: 139–168.
Tolstoй, Nikita I. 1994v. “Petr Grigorьevič Bogatыrev i Roman Osipovič Яkobson”. Živaя starina. № 1. Moskva: 10–13.
Tolstoй, Nikita I. 1995a. Яzыk i narodnaя kulьtura. Očerki po slavяnskoй mifologii i эtnolingvistike. Moskva: Indrik.
Tolstoй, Nikita I. (otv. red.) 1995b. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor. Эtnolingvističeskoe izučenie Polesья. Moskva: Indrik.
Tolstoй, Nikita I. 1996. “Ot A.N. Veselovskogo do naših dneй… (beglый obzor)” Živaя starina. № 2. Moskva: 2–5.
Tolstoй, Nikita I. 2003. Očerki slavяnskogo яzыčestva. Moskva: Indrik.
Tolstoj, Nikita. 1995. Jezik slovenske kulture. Niš: Prosveta.
Tolstыe, N.I. i S.M. 1974. “K semantike pravoй i levoй storonы v svяzi s drugimi simvoličeskimi эlementami”. Materialы Vsesoюznogo simpoziuma po vtoričnыm modeliruющim sistemam. T. 1 (5). Tartu: 42–45.
Tolstыe, N.I. i S.M. 1976. “K voprosu o belorussko-(polessko)-bolgarskih эtnolingvističeskih sootvetstviяh”. Bюletin za sъpostavitelno izsledvane na bъlgarskiя ezik s drugi ezici. G. 1, br. 5. Sofiя: 79–88.
Tolstыe, N.I. i S.M. 1978a. “K rekonstrukcii drevneslavяnskoй duhovnoй kulьturы”. Slavяnskoe яzыkoznanie: VIII Meždunarodnый sъezd slavistov, Zagreb – Lюblяna, sent. 1978 g.: Dokladы sovetskoй delegacii. Moskva: 364–385.
Tolstoй, N.I. i S.M. 1978b. “Zametki po slavяnskomu яzыčestvu. 2. Vыzыvanie doždя v Polesьe”. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor. Genezis. Arhaika. Tradicii. Moskva: 95–130.
Tolstoй, Tolstaя 1981. “Zametki po slavяnskomu яzыčestvu. 5. Zaщita ot grada v Dragačeve i drugih serbskih zonah”. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor. Obrяd. Tekst. Moskva: 44–120.
Tolstыe, N.I. i S.M. 1982. “Zametki po slavяnskomu яzыčestvu: 3. Pervый grom v Polesьe; 4. Zaщita ot grada v Polesьe”. Obrяdы i obrяdovый folьklor. Moskva: 49–83.
Tolstыe, N.I. i S.M. 1983. “Principы, zadači i vozmožnosti sostavleniя Эtnolingvističeskogo slovarя slavяnskie drevnosti”. Slavяnskoe яzыkoznanie: IX Meždunarodnый sъezd slavistov, Kiev, sent. 1983 g.: Dokladы sovetskoй delegacii. Moskva: 213–231.
Tolstыe, N.I. i S.M. 1995. “O slovare «Slavяnskie drevnosti»”. Slavяnskie drevnosti. Эtnolingvističeskiй slovarь. T. 1. Moskva: 5–14.
Објављено
27.05.2018.
Како цитирати
(RUSSIAN FEDERATION), Anna A. Plotnikova. Никита И. Толстоj: уз деведесетогодишњицу рођења. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 63, n. 2, p. 467-479, may 2018. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/259>.
Датум приступа: 26 apr. 2024