Invisible Stitch: Ethnography and Women’s Activism at the Beginning of the 20th Century
DOI:
https://doi.org/10.2298/GEI2501127SKeywords:
ethnography, feminisms, cultural mediation, internationalismAbstract
This paper presents the activist dimension of ethnographic work within Serbian communities in the Austro-Hungarian Monarchy in the context of women’s emancipation. Central figures are Savka Subotić and Jelica Belović Bernadžikovskа, folk embroidery and ornamentation experts, curators, essayists, and prominent figures in women’s associations. The paper describes their activities: writing essays, organizing and curating local and international exhibitions, presenting lectures, and translation work. Special research attention is paid to the international perspective of their endeavors, which previous research has overlooked in favor of efforts pertaining to the national framework and gender policies. The international networking achieved through ethnographic activism had a transformative impact on the emancipatory discourse in Serbian culture at the beginning of the 20th century. Ethnographic work reflects the transformation of feminist discourse from the struggle for women’s inclusion in paradigmatic national narratives and economic and professional emancipation, to the pursuit of women’s political rights. The cultural mediation by ethnographers provides insight into the diverse strategies employed by activists/feminists for international networking in the early 20th century.
Downloads
References
Allen, Ann Taylor. 2017. The Transatlantic Kindergarten. Education and women’s movements in Germany and the United States. New York: Oxford University Press.
Anonim. 1913. „Međunarodni kongres za žensko biračko pravo.” Žena 3 (4): 240–248.
Anonim. 1912a. „Zahvala gđi Savki Subotićki.” Ženski svet 28 (1): 7–8.
Anonim. 1912b. „O izbornom pravu ženskinja.” Žena 2 (6): 347–352.
Belović Bernadžikovska, Jelica. 1910. „Česke žene.” Ženski svet 25 (7/8): 152–154.
Belović Bernadžikovska, Jelica.1889. „Moderna žena.” Zora 4 (12): 393–395.
Belović Bernadžikovski, Jelica. 1907. Srpski narodni vez i tekstilna ornamentika. Novi Sad: Matica srpska.
Cvetković, Marina. 2006. „Doprinos Savke Subotić proučavanju tradicionalne tekstilne radinosti.” Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 70 (70): 271– 289.
Delap, Lucy. 2007. The Feminist Avant-Garde: Transatlantic Encounters of the Early Twentieth Century. Cambridge: Cambridge University Press.
Holecova, Katarina. 1910. „Referat.” Domaćica 31 (7): 7–10.
Havelková, Vlasta. 1909. „Jelica Belovie-Bernadzikovská.” Ženský svět 12 (14): 216–217.
Kolarić, Ana. 2020. „Beyond the National: Notes on the International Women’s Movement(s) in Žena (‘The Woman’).” Feminist Encounters: A Journal of Critical Studies in Culture and Politics 4 (2). DOI:10.20897/femenc/8514.
Milinković, Jelena. 2021. „Feminističke studije periodike: od heuristike do interpretacije i evaluacije.” Glasnik Etnografskog instituta 69 (2): 319–337.
Parker, Rozsika. 2010. The Subversive Stitch: Embroidery and the Making of the Feminine. New York: I.B.Tauris & Co Ltd.
P. M. 1910. „Srbská žena.” Ženský svět 13 (9): 133–136.
Radisavljević, Katarina. 2017. Nastajanje narodne umetnosti: slučaj Pokreta za istraživanje narodnih tekstilnih rukotvorina kod Južnih Slovena (1870-1914). Novi Sad: Muzej Vojvodine.
Reynolds-Cordileone, Dianna. 2019. „Reinventions: Jelica Belović- Bernadzikowska’s Ethnographic Turn.” Knjiženstvo 9 (9). DOI: 10.18485/knjiz.2019.9.9.3.
Stojaković, Gordana. 2012. Milica Tomić, feminist heritage that lasts. In: Žensko pitanje: časopis Žena Milice Tomić, katalog izložbe, 17–38. Novi Sad: Muzej grada Novog Sada.
Stojaković, Gordana. 2018. Savka Subotić (1834–1918). Žena koja ništa nije prećutala. Novi Sad: Akademska knjiga.
Stolić, Ana. 2023. Srpski narodni ženski savez i politike ženskog aktivizma. Beograd: Istorijski institut.
Stolić, Ana. 2015. Sestre Srpkinje. Beograd: Evoluta.
Subotić, Savka. 1911a. Gedanken über die nationale, soziale und Frauenfrage. Wien: Druck von Adolf Holzhausen.
Subotić, Savka. 1911b. Žena na istoku i zapadu. Novi Sad: Branik.
Subotić, Savka. 1904. O našim narodnim tkaninama i rukotvorinama. Novi Sad: Štamparija Srpske knjižare braće M. Popovića.
Subotić, Savka. 2018. Ručni radovi, umni radovi. Novi Sad: Matica srpska.
Trojanović Sima. 1910. Srpska žena u Pragu. Beograd: Davidović.
Varađanin, Varađanin. 1913. „Zorka Hovorkova”. In Srpkinja: njezin život i rad, njezin kulturni razvitak i njezina narodna umjetnost do danas, 35–36. Irig: Dobrotvorna zadruga Srpkinja.
Škrbić Alempijević, Nevena, Sanja Potkonjak & Tihana Rubić. 2016. Misliti etnografski. Kvalitativni pristupi i metode u etnologiji i kulturnoj antropologiji. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko etnografsko društvo.
Downloads
Published
Issue
Section
License
Copyright (c) 2025 ГЛАСНИК ЕТНОГРАФСКОГ ИНСТИТУТА САНУ

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.