Historijski pregled razvoja mevluda, najpopularnije poeme u alhamijado književnosti

ДОИ: https://doi.org/10.2298/GEI2003573B УДК 821.163.4.09:28(497.11) Прегледни рад

Сажетак

Mevlud je poema o rođenju poslanika Muhammeda. Prvi mevludski spjev napisao je Sulejman Čelebi 1409. godine u Bursi pod naslovom „Vesiletu’n Nedžat“ što znači „Sredstvo (put) spasa“. Riječ mevlud (ar. mawlid) označava ‘mjesto ili vrijeme nečijeg rođenja’. Ovaj je izraz vremenom poprimio značenje rođendana poslanika Muhammeda i svečanosti koja se priređuje tim povodom ili prilikom bitnijih događaja u životu jednog muslimana i njegove porodice. Mevludska svečanost, odnosno mevludska poema kao njen centralni dio, može se posmatrati i kao kulturološka pojava koja čuva tradiciju ljubavi prema poslaniku Muhammedu, ljubavi prema Bogu, ali i tradiciju međusobne ljubavi među ljudima. Ovim radom želimo predstaviti najljepše mevludske poeme na našem jeziku i njihov značaj u životu i kulturi balkanskih muslimana. Rad je interdisciplinaran i pratit će historijski razvoj mevluda, njegovu književno-historijsku poziciju u okviru alhamijado književnosti i običajnu praksu mevluda kao svečanosti sa njegovim etnološkim značajem.
Ključne riječi: mevlud, poslanik Muhammed, muslimani, alhamijado književnost, arebica

Reference

Akdağ, Soner. 2008. „Süleyman Çelebi’nin Mevlid’i üzerine“. Türkiye Araṣtırmaları Enstitüsü Dergisi (36): 81–98.
Aksoy, Hasan. 2004. „Türk edebiyatı“. U Islam ansiklopedisi (29), 482–484. Ankara: Türkiye diyanet vakfı.
Baćićanin, Fuad & Sead Šemsović. 2011. Rukopisna ostavština Nazifa Šuševića (1860–1923). Novi Pazar: Narodna biblioteka „Dositej Obradović“.
Baćićanin, Fuad. 2018. Bijela ptica: Rukopisna ostavština Arifa Sarajlije (1861–1916). Novi Pazar: Muzej „Ras“.
Baćićanin, Fuad A. 2016. „Preplitanje kultura na tlu Srbije u osmansko doba – na primeru alhamijado književnosti“. Doktorska disertacija, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu.
Bajraktarević, Fehim. 1927. „Srpska pesma o Muhamedovu rođenju“. Glasnik Skopskog naučnog društva III: 189–202.
Bajraktarević, Fehim. 1937. „O našim mevludima i o mevludu uopšte“. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor XVII (1): 1–37.
Bajraktarević, Fehim. 1967. „Arabica kao treći alfabet naše pismenosti“. Anali Filološkog fakulteta u Beogradu VII: 149–151.
Çelebi, Evliya. 1938. Seyahatname X. Istanbul: Ikdam matbaası.
Filipović, Muhamed. 2000. „Mevlud kao vjerski i narodni događaj i kao pjesnička forma u duhovnom i kulturnom životu bošnjačkog naroda“. U Mevlud u životu i kulturi Bošnjaka, ur. Džafer Obradović, 13–17. Sarajevo: Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“.
Huković, Muhamed. 1986. Alhamijado književnost i njeni stvaraoci. Sarajevo: Svjetlost.
Karić, Enes. 2000. „Mevlud između zabrane i odobravanja“. U Mevlud u životu i kulturi Bošnjaka, ur. Džafer Obradović, 18–22. Sarajevo: Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“.
Kazıcı, Ziya. 2015. Osmanlı Devleti Tarihi. Istanbul: Kayıhan matbaası.
Köprülü, Muhmed Fuad. 2003. Türk edebiyatı tarihi. Ankara: Akçağ yayınevi.
Memija, Minka. 1996. „Pojam mudrosti i slika mudraca u alhamijado književnosti“. Anali Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu XVII–XVIII: 267–272.
Muftić, Teufik. 1969. „O arebici i njenom pravopisu“. Prilozi za orijentalnu filologiju XIV–XV: 101–121.
Muftić, Teufik. 2004. Arapsko-bosanski rječnik. Sarajevo: El-Kalem.
Mulahalilović, Enver. 1987. „Mevludski običaji“. Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva L (5): 588–590.
Nametak, Abdurahman. 1981. Hrestomatija bosanske alhamijado književnosti. Sarajevo: Svjetlost.
Özel, Ahmet. 2004. „Mevlid“. U Islam ansiklopedisi (29), 475–479. Ankara: Türkiye diyanet vakfı.
Smailović, Nerkez. 1990. Leksikon islama. Sarajevo: Svjetlost.
Şeker, Mehmet. 2004. „Osmanlı’da mevlid törenleri“. U Islam ansiklopedisi (29), 479–480. Ankara: Türkiye diyanet vakfı.
Škaljić, Abdulah. 1973. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku. Sarajevo: Svjetlost.
Šobajić, Bekica. 1912. Opsada Nikšića: drama u pet činova sa predigrom. Dubrovnik: Srpska dubrovačka štamparija.
Zirojević, Olga. 2007. Srbija pod turskom vlašću 1459–1804. Beograd: Srpski genealoški centar.

Sources:
Çelebi, Suleyman. 1909 (1327). Musahhah Mevlidiš-šerif. Istanbul: Mahmud Bey matbaası.
Gašević, Salih. 1935/36 (1354). Mevlud. Sarajevo: Islamska dioničarska štamparija.
Kur’an s prevodom. 1977. Prev. Besim Korkut. Sarajevo: Orijentalni institut.
Sarajlija, Arif. [s.a.]. Terdžuman mevludski na jezik bosanski. Kako se naš Pejgamber rodio i na Mi’radž izhodio. Rukopis. Novi Pazar.
Sarajlija, Arif. 1911 (1329). Terdžuman mevludski na jezik bosanski. Istanbul: Mahmud Bey matbaası.
Sarajlija, Arif. 1976. Mevlud. Novi Pazar, Beograd: Ejub Sandžaklija.
Објављено
20.01.2021.
Како цитирати
BAĆIĆANIN, Fuad. Historijski pregled razvoja mevluda, najpopularnije poeme u alhamijado književnosti. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 68, n. 3, p. 573–588, jan. 2021. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/926>.
Датум приступа: 28 mar. 2024