Симболичка (ре)конструкција Титовог Ужица у периоду 1991–1994. године

ДОИ: https://doi.org/10.2298/GEI2001075B УДК 316.334.56:39"1991/1994"(497.11) Оригинални научни рад

Сажетак

Почетком деведесетих година ХХ века, променом друштвеног система, а са њим и суштинске идеологије, у „једном од Титових омиљених градова“ отпочео је процес декомеморације комунистичке традиције. Преименовањем назива града (24. јул 1991. године), уклањањем „Маршала“ са Трга партизана (28. август 1991. године) и променом назива улица и тргова (2. август 1994. године), нова владајућа политичка елита је из симболичке мапе Титовог Ужица избрисала средства представљања идеолошких симбола комунистичке Југославије. Отклон од интернационалистичког наслеђа био је првенствено усмерен ка доминантном политичком симболу – Јосипу Брозу Титу; из симболичне визуре града уклоњен је и читав корпус оних идеолошких садржина које су симболизовале Југославију – државу довољно велику и довољно снажну да буде свестрано хетерогена, док је своја обележја у симболичком јавном простору изгубила и централизована Комунистичка партија и њени органи власти. Проучавање процеса симболичке (ре)конструкције јавног простора Титовог Ужица у периоду 1991–1994. године базирано је на писаним и визуелним изворима као и на подацима добијеним у разговорима који су у јулу и августу 2019. године вођени са становницима Ужица.
Кључне речи: јавни простор града, симболичка (ре)конструкција, Титово Ужице, антикомунизам

Reference

Banjeglav, Tamara. 2012. „Sjećanje na rat ili rat sjećanja? Promjene u politikama sjećanja u Hrvatskoj od 1990. godine do danas.“ U Re:vizija prošlosti. Politike sjećanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji od 1990. godine, prir. Darko Karačić, Tamara Banjeglav i Nataša Govedarica, 91–162. Sarajevo: ACIPS.
Bilig, Majkl. 2009. Banalni nacionalizam. Beograd: Biblioteka XX vek.
Bogdanović, Bojana. 2019. Antropologija grada – političko konstruisanje prostora. Beograd: Etnografski institut SANU.
Cosmeanu, Marius. 2009. “Addicted to change: Renaming Streets in Balkans.ˮ Balkan Fellowship for Journalistic Excellence.
http://fellowship.birn.eu.com/en/fellowship-programme/topic-2009-identity-addicted-to-change-renaming-streets-in-balkans (pristupljeno 12. aprila 2019).
Gordi, Erik. 2001. Kultura vlasti u Srbiji. Beograd: Samizdat B92.
Jusić, Tarik. 2008. „Medijski diskurs i politika etničkog sukoba: jugoslovenski slučaj.“ U Intima javnosti, ur. Gordana Đerić, 40–63. Beograd: Fabrika knjiga.
Malešević, Miroslava. 2008. „Nasilje identiteta.“ U Кulturne paralele: svakodnevna kultura u postsocijalističkom periodu, ur. Zorica Divac, 11–34. Beograd: Etnografski institut SANU.
Milivojević, Dejan. 2013. „Iz istorije nastanka Trga partizana u Užicu.“ Izgradnja 67 (7–8): 314–328.
Pavičić, Jurica. 2017. „Neželjena Baština.“ Jutarnji List, 27. februar.
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/nezeljena-bastina-film-redateljiceirene-skoric-nije-sasvim-dorastao-kompleksnoj-potrebnoj-i-vaznoj-temi-ana-trenutke-postaje-rubno-rasisticki/5690867/ (pristupljeno 8. aprila 2019).
Petrović, D. 2012. „Spomenici ʻrehabilitovaliʼ Dražu.“ Danas, 11. april.
https://www.danas.rs/drustvo/spomenici-rehabilitovali-drazu/ (pristupljeno 18. aprila 2019).
Popović, Velimir. 2017. „Spomenik i Prvoborac.“ Proletter, 1. januar.
http://proletter.me/portfolio/spomenik-i-prvoborac/ (pristupljeno 11. aprila 2019).
Radanović, Milan. 2013. „Ekonomija groba.“ Kontrapress, 27 avgust.
https://kontrapress.com/clanak.php?rub=Politika&url=Ekonomija-groba (pristupljeno 2. novembra 2019).
Radović, Srđan. 2011. „Politike i kontrapolitike identiteta i prostora: slučajevi sa beogradskih ulica nakon 2000. godine.“ Glasnik Etnografskog instituta SANU LIX (2): 99–123.
Radović, Srđan. 2014. Beogradski odonimi. Beograd: Etnografski institut SANU.
Radović, Srđan. 2017. „Urbana istraživanja u etnologiji i antropologiji u Srbiji – od ʻudaljenog pogledaʼ do ʻsubdisciplineʼ.“ Etnoantropološki problemi n. s. 12(2): 583–601.
Samardžić, Obrad & Predrag Živković. 2016. „Simbolička tekstura postsocijalističke transformacije urbanog prostora.“ U Tranzicijska preobrazba glavnih gradova, Zagreba i Podgorice, kao sustava naselja, ur. Anđelina Svirčić Gotovac & Rade Šarović, 167–200. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Spasić Ivana & Vera Backović. 2017. Gradovi u potrazi za identitetom. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja.
Štavljanin, Dragan. 2009. „Skidanje petokrake i brisanje prošlosti.“ Radio Slobodna Evropa, 27. septembar.
https://www.slobodnaevropa.org/a/temasedmice/1837474.html (pristupljeno 2. novembra 2019).
„U Srbiji 301 spomenik posvećen ratovima devedesetih i NATO bombardovanju.“ 2019. Danas, 12. april. https://www.danas.rs/drustvo/u-srbiji-301-spomenik-
posvecen-ratovima-devedesetih/ (pristupljeno 18. jula 2019).
Vesković, Milica. 2008. „Mediji i balkanski ratovi devedesetih.“ Prikaz Intima javnosti: okviri predstavljanja, narativni obrasci, strategije i stereotipi konstruisanja Drugosti u upečatljivim događajima tokom razgradnje bivše Jugoslavije: štampa, TV, film, ur. Gordana Đerić. Nova srpska politička misao, 4. novembar. http://www.nspm.rs/prikazi/mediji-i-balkanski-ratovidevedesetih.html (pristupljeno 2. maja 2019).

Sources:
„Službeni glasnik RS“, broj 48 od 5. avgusta 1991.
„Službeni list Opštine Užice“, broj 4/94/81–85.
Zapisnik sa sednice Izvršnog saveta skupštine opštine Užice od 22. avgusta 1991/4;građa arhivskog fonda grada Užica u Užicu.
Објављено
30.05.2020.
Како цитирати
BOGDANOVIĆ, Bojana. Симболичка (ре)конструкција Титовог Ужица у периоду 1991–1994. године. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 68, n. 1, p. 75–93, may 2020. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/857>.
Датум приступа: 28 mar. 2024