Миграције планинског становништва југоисточне Србије у Зајечар и околину: пример трајних миграција планина–низија

ДОИ: https://doi.org/10.2298/GEI1903681K УДК 314.727"746"(497.11) Oригинални научни рад

Сажетак

Миграције планина–низија представљају једну од изразитих карактеристика Балканског полуострва. Овом типу миграција – које су у току последња два века у својој ранијој фази биле претежно сезонске радне, а у каснијој фази добиле трајни карактер – у научној литератури, без обзира на њихову бројност, друштвени значај и значај њихових последица, није посвећена довољна пажња. Сталне миграције овог типа нису чак ни препознате као посебна и важна друштвена појава и научни проблем из разлога што се у великој мери преклапају са миграцијама село–град. У овом раду анализира се један изразит пример сталних миграција планина–низија: миграције становништва из планинских предела југоисточне Србије у град Зајечар и околна села, које су почеле након Првог светског рата, а биле веома интензивне у време социјалистичке индустријализације у периоду од 50-их до 80-их година 20. века. На крају рада издвајају се основне карактеристике овог типа миграција.
Кључне речи: миграције, село, град, планина, низија, урбанизација, идентитет

Reference

Cvetinčanin, Milan. 1937. Zaječarska gimnazija 1836–1936. Zaječar.
Cvijić, Jovan. 1991. Balkansko poluostrvo. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Novinsko-izdavačka radna organizacija „Književne novine“.
Hristov, Petko. 2010a. „Balkanskiyat gurbet – tradicionni i savremenni formi.“ In Balkanskata migracionna kultura: istoricheski i savremeni primeri ot Balgariya i Makedoniya, ed. Petko Hristov, 11–27. Sofia: Paradigma.
Hristov, Petko, ed. 2010b. Balkanskata migracionna kultura: istoricheski i savremeni primeri ot Balgariya i Makedoniya. Sofia: Paradigma.
Kostić, Cvetko. 1958. „Oblici naših porodica.“ Glasnik Etnografskog instituta SANU VII: 25–46.
Krstić, Dejan. 2011. Večiti krug: Pojasevi Etnološke zbirke Narodnog muzeja u Zaječaru. Zaječar: Narodni muzej.
Krstić, Dejan. 2014. Konstrukcija identiteta Torlaka u Srbiji i Bugarskoj. Doktorska disertacija. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.
Krstić, Dejan. 2015. „Zaječar: Pogled na jedan provincijalni i pogranični grad u Srbiji.“ Glasnik Etnografskog instituta SANU LXIII/1: 101–118.
Krstić, Dejan & Dragoljub Đorđević. 2014. „Vašar u Zaječaru : Dijahrono-sinhroni presek.“ U Vašar u pograničju istočne i jugoistočne Srbije, ur. Dragoljub B. Đorđević, Dragan Todorović & Dejan Krstić, 117–139. Beograd: Prometej, Niš: Mašinski fakultet.
Ljubinović, Ljubomir Pavle. 1979. „Pregled razvoja zanatstva, trgovine, ugostiteljstva i turizma (kapitalistički period 1833–1944.).“ Zaječarski zbornik 1: 73–183.
Nikolić, Vladimir. 1910. „Iz Lužnice i Nišave.“ Srpski etnografski zbornik XVI: 1–563.
Nikolić, Rista. 1912. „Vlasina i Krajište: Antropogeografska proučavanja.“ Srpski etnografski zbornik XVIII: 1–679.
Pantelić, Nikola. 1974. „Etnološka građa iz Budžaka.“ Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 37: 179–228.
Petrović, Jelenko. 1920. Pečalbari, naročito iz okoline Pirota. Beograd.
Prvanović, Svetislav. 1963a. Timok i Timočani. Zaječar: Novinska ustanova „Timok“.
Prvanović, Svetislav. 1963b. „Timočki pečalbari.“ Razvitak 2: 59–64.
Prvulović, Dragoslav. 2017. „Hronika sela Drvnik.“ Arhivsko nasleđe 12: 127–156 (Dejan Krstić, prir.).
Prvulović, Dragoslav. 2019. „Hronika sela Dejanovac.“ Arhivsko nasleđe 13–14: 181–214 (Dejan Krstić, prir.).
Radovanović, Miljana. 1981. „Depopulacija i prostorno-demografske promene brdsko-planinskog dela opštine Knjaževac.“ Zbornik radova Etnografskog instituta SANU 11: 129–137.
Radovanović, Miljana & Olivera Mladenović. 1973. „Problemi etnoloških ispitivanja Zaglavka i Budžaka s obzirom na savremene antropogeografske i demografske promene.“ Glasnik Etnografskog instituta SANU XXI: 137–149.
Radosavljević, Života. 1957. Zvezdan: Antropogeografska promatranja. Zaječar: Istorijski arhiv.
Stanojević, Marinko. 1913. „Zaglavak: Antropogeografska proučavanja.“ Srpski etnografski zbornik XX: 1–184.
Stanojević, Marinko. 1929. „Zaječar: u prošlosti i sadašnjosti.“ Zbornik priloga za poznavanje Timočke Krajine I: 1–16.
Stanojević, Marinko. 1937. „Antropogeografski pregled Timočke krajine.“ Zbornik priloga za poznavanje Timočke krajine IV: 43–64.
Stojanović, Trajan. 1995. Balkanska civilizacija. Beograd: Centar za geopoetiku.
Stojanović, Trajan. 1997. Balkanski svetovi: Prva i poslednja Evropa. Beograd: Equilibrium.
Velojić, Miodrag. 2005. „Zvezdan – geografski položaj, istorijski razvoj i stanovništvo.“ U: Zvezdan: Od nastanka naselja do današnjih dana, ur. Sergije Lajković & Borko Mirković, 11–44. Zaječar: Narodni muzej, Mesna zajednica Zvezdan.
Velojić, Miodrag & Olica Radovanović. 2003. Budžak. Zaječar: Kulturno-prosvetna zajednica opštine Zaječar.
Velojić, Miodrag & Olica Radovanović. 2007. Zaglavak. Zaječar: Istraživačko društvo „Kraljevica“.
Velojić, Miodrag & Olica Radovanović. 2010. Zabrđe. Zaječar: Istraživačko društvo „Kraljevica“.
Velojić, Miodrag & Olica Radovanović. 2017. Visok. Zaječar–Bor: Tercija.
Veljković, Stevan. 1979. „Razvoj saobraćaja u Zaječaru i okolini.“ Zaječarski zbornik sv. 1: 185–239.
Vidanović, Gavrilo Sazda. 1955. Visok: Privredno-geografska ispitivanja. Posebna izdanja, knj. CCXXXVIII, knj. 6. Beograd: Srpska akademija nauka, Geografski institut.

Sources:
Popis 2003. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2002. godini: Nacionalna ili etnička pripadnost: Podaci po naseljima. Beograd: Republički zavod za statistiku.
Popis 2014. Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981,1991, 2002 i 2011: Podaci po naseljima. Beograd: Republički zavod za statistiku.
Објављено
30.01.2020.
Како цитирати
KRSTIĆ, Dejan. Миграције планинског становништва југоисточне Србије у Зајечар и околину: пример трајних миграција планина–низија. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 67, n. 3, p. 681–699, jan. 2020. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/848>.
Датум приступа: 19 mar. 2024
Секција
Тема броја