Утицај српске етнолошке научне мисли на развој македонске етнологије

DOI: https://doi.org/10.2298/GEI1801101M UDC 39(497.11):39(497.7)

  • Zorančo Malinov (FYR Macedonia) Institute of Folklore "Marko Cepenkov" – University "Ss. Cyril and Methodius” in Skopje
    malinov2000@yahoo.com

Сажетак

Формирање македонске државе као конститутивне јединице југословенске федерације
одмах по завршетку Другог светског рата омогућило је и стварање одговарајућих
високообразовних и научних институција на којима је етнологија као наука била
заступљена. Наставни кадар који је предавао етнологију, као и кустоси који су радили
у музејима, били су етнолози који су дипломирали на Филозофском факултету у
Скопљу, који је у периоду између два светска рата егзистирао као експозитура
београдског Филозофског факултета, или пак на самом Филозофском факултету у
Београду. Утицај српске етнолошке школе у македонској етнологији осећао се и по
стварању сопственог етнолошког кадра, који је звање дипломирани етнолог стекао на
Скопском универзитету 50-их и 60-их година 20. века, с обзиром на то да су ментори
при изради докторских дисертација македонских етнолога углавном били представници српске етнолошке школе. Стручна литература коју су користили
македонски етнолози у поменутом периоду, као и у целој другој половини прошлог
века, углавном је долазила од стране српске научне мисли, укључујући и литературу
коју су користили српски етнолози. Актуелни наставно-научни кадар на Институту за
етнологију и антропогију на Природно-математичком факултету, те на Институту за
фолклор, у највећем је делу (иако је докторирао на Скопском универзитету), своје
магистарске радове одбранио на Одељењу за етнологију и антропологију на
Филозофском факултету Универзитета у Београду, и они користе и студентима
препоручују дела познатих српских етнолога.



Кључне речи: српска етнологија, српска антрополошка и етнолошка школа,
македонска етнологија, развој, утицај

Reference

Drobnjaković, Borivoje. 1932. „Bibliografija radova naših etnologa – III Sima
Trojanović“ (Biography of the Works of our Ethnologists - III Sima
Trojanović). Glasnik Etnografskog muzeja 7.
Filipović, Milenko S. 1937. „Etničke prilike u Južnoj Srbiji“ (Ethnical Situation in
Southern Serbia). In Spomenica dvadesetgodišnjice oslobođenja Južne
Srbije 1912-1937. Skoplje.
Gjorgoski, Icko, ed. 2016. 70 godini (1946-2016) Prirodno-matematički fakultet –
Skopje (70 years (1946-2016) Faculty of Nature Science and
Mathematics). Skopje: Prirodno-matematički fakultet.
Kličkova, Vera. 1960. „Razvojniot pat na etnološkiot muzej vo Skopje“ (The
development road of the Ethnological Museum in Skopje). Glasnik na
Etnološkiot muzej 1.
Jovanovski, Gligor, ed. 2006. 60 godini (1946-2006) Prirodno-matematički fakultet
– Skopje (60 years Faculty of Natural Science and Mathematics 60 years
(1946-2006) Faculty of Natural Science and Mathematics – Skopje).
Skopje: Prirodno-matematički fakultet.
Konstantinov, Miloš. 1983. „Etnologija u Makedoniji“ (Ethnology in Macedonia).
In Zbornik 1. Kongresa jugoslovanskih etnologov in folkloristov (30.
Kongres Zveze društev folkloristov Jugoslavije, 18. Kongres Zveze
etnoloških društev Jugoslavije) - Rogaška Slatina 5-9.10.1983, edited by
Janez Bogataj and Marko Terseglav, 88-94. Ljubljana: SED – ZFDJ -
ZEDJ.
Konstantinov, Miloš. 1988. „Postiganjata na makedonskata etnologija“ (The
Achievements of the Macedonian Ethnology). In Predavanja na XX
Seminar za makedonski jazik, literatura i kultura, Skopje i Ohrid, 7-27
avgust 1987 godina, 271-286. Skopje: Univerzitet 'Sv. Kiril i Metodij'.
Madževikj, Mirjanka, Apostolovska-Toševska, Biljana and Dimitrijevski, Marjan.
2008. Institut za geografija - 85 godini (Institute of Geography – 85 years).
Skopje: Prirodno-matematički fakultet.
Mulovska, Stojanka. 2002. „Vera Kličkova – In memoriam.“ Zbornik na Muzejot
na Makedonija - etnologija 2: 9-14.
Radovanović, Vojislav S. 1927. Jovan Cvijić i srpska antropogeografska škola
(Jovan Cvijić and Serbian Anthropogeographic School) Beograd.
Radovanović, Vojislav S. 1932. „Problemi antropogeografskog ispitivanja Južne
Srbije“ (Problems of the Anthropogeographic Research in Southern
Serbia), Zbornik radova III Kongresa slovenskih geografa i etnografa u
Jugoslaviji 1930 god., 25-34. Beograd.
Radovanović, Vojislav S. 1937. „Geografske osnove Južne Srbije“ (Geographical
Basis of Southern Serbia). In Spomenica dvadesetgodišnjice oslobođenja
Južne Srbije 1912-1937, edited by Aleksa Jovanović, 1-134. Skoplje:
Štamparija „Južna Srbija“.
Radovanović, Vojislav S. 1937a. „Muzej Južne Srbije“ (Museum of Southern
Serbia). In Spomenica dvadesetgodišnjice oslobođenja Južne Srbije 1912-
1937, edited by Aleksa Jovanović. Skoplje: Štamparija „Južna Srbija“.
Radovanović, Vojislav S. 1937b. „Skopsko naučno društvo“ (Skopje Scientific
Society). In Spomenica dvadesetgodišnjice oslobođenja Južne Srbije 1912-
1937, edited by Aleksa Jovanović. Skoplje: Štamparija „Južna Srbija“.
Radovanović, Vojislav S. 1957. „Jovan Cvijić.“ Glasnik Etnografskog instituta
SANU 2-3: 1-66.
Risteski, Ljupčo S. 1997. Rakopisnata zaostavština na Branislav Rusikj. Bitola:
Krste Misirkov
Risteski, Ljupčo S. 2014. „Samo što izlegovme od opinci, etnolozite sakaat
povtorno da nè vratat vo niv. Statusot na etnologijata vo Makedonija vo
periodot na socijalizmot (1946-1953)“. In Za etnologijata... Bezbroj
pragovi sme pominale... Za Aneta Svetieva, edited by Ljupčo S. Risteski
and Ana Aštalkovska Gajtanoska, 55-76. Skopje: Prirodno-matematički
fakultet, Institut za etnologija i antropologija.
Risteski S. Ljupco and Dimova Rozita. 2013. „Between Folklore, Geography and
Ethno-Nationalism: Ethnology in Macedonia During and After Socialism“.
In The Anhtropological Field on the Margins of Europe, 1945-1991, edited
by Aleksandar Bošković and Chris Hann, 273-291. Halle: Lit Verlag.
Svetieva, Aneta. 2005. „Konečno Institut za etnologija i antropologija na
Univerzitetot ’Sv. Kiril i Metodij’ vo Skopje, Prirodno-matematički
fakultet“ (Finally the Institute of the Ethnology and Anthropology of the
University of Saint Cyril and Methodius in Skopje, Faculty of Nature
Science and Mathematics). Etnolog 11: 225-232.
Svetieva, Aneta. 2009. „D-r Galaba Palikruševa-Nazim (1928-2009)“.
EtnoAntropoZum 6: 269-273.
Uroševikj, Atanasije. 1974. „Razvitok na geografskata nauka i nastava vo SR
Makedonija“ (The Development of the Geographical Sciences and
Education in the SR Macedonia). In Zbornik od naučniot sobir po povod
25-godišninata od formiranjeto na geografskoto društvo na SR
Makedonija. Skopje: Geografsko društvo na SR Makedonija.
Vlahović, Petar. 1987. Pisci naše etnologije i antropologije. (The Writers of our
Ethnology and Anthropology). Beograd: Filozofski fakultet, odeljenje za
etnologiju i antropologiju.
Websites:
Petreska, Darinka. Filozofskiot fakultet vo Skopje od 1920 godina (Faculty of
Philosophy in Skopje from 1920)
(http://www.fzf.ukim.edu.mk/index.php/mk/2009-09-28-11-08-2424/2009-
10-12-13-51-44/1920).

Примљено / Received: 05. 02. 2018.
Прихваћено / Accepted: 11. 04. 2018.
Објављено
30.05.2018.
Како цитирати
MALINOV (FYR MACEDONIA), Zorančo. Утицај српске етнолошке научне мисли на развој македонске етнологије. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 66, n. 1, p. 101-116, may 2018. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/271>.
Датум приступа: 19 apr. 2024