'Не скретати пажњу на себе' – да ли је и за кога је интеграција миграната важна? Горанци у Београду

DOI: https://doi.org/10.2298/GEI1703619D УДК 314.7:316.344.7(497.11) Оригинални научни рад 619

Сажетак

У тексту разматрам питање процеса интеграције припадника горанске заједнице који
су се доселили у Београд током или непосредно након 1999. године, односно у
периоду рата на Косову. Процес интеграције припадника горанске заједнице сматрам
посебно значајним због тога што је у питању релативно малобројна заједница која
није призната као мањинска у Србији. Припадници горанске заједнице су сврставани у
категорију интерно-расељених лица јер су долазили са територије која је била
саставни део једне државе (СР Југославија). О интеграцији се најчешће говори као о
комплексном и вишедимензионалном постмиграцијском процесу. У раду полазим од
тога да процес интеграције не представља појаву sui generis. У том смислу подржавам
критички став схватања тог процеса. То је једним делом утицало и на то да се у
истраживању и раду фокусирам на перцепцију процеса интеграције која проистиче из
искуства самих миграната. Путем анализе наративног дискурса миграната желим да
покажем које су особености процеса интеграције припадника горанске заједнице у
Београду и уједно укажем на недостатке интеграцијске политике коју је држава
спроводила.



Кључне речи: миграције изазване ратом, интерно расељена лица, процес
интеграције, Горанци, Београд.

Reference

Ayhan, Kaya. 2009. “Islam, migration and integration : the age of securitization.”
In Migration, Minorities and Citizenship, eds. Zig Layton-Henry, Danièle
Joly. Palgrave Macmillan.
Bešter, Romana. 2003. „Migracijska politika Slovenije in EU. Primerjava zakonodaje,
strateških dokumentov in priporočil, s poudarkom na integracijski
politiki.“ Raziskava v okviru projekta raziskovalnih štipendij Mirovnega
inštituta 2002. Mirovni inštitut, Inštitut za sodobne družbene in
politične študije. Ljubljana: 2–24.
www2.mirovni-institut.si/slo_html/publikacije/Bester01.pdf. Pristupljeno
3. februara 2017.
Derans, Žan-Arno and Loran Žeslen. 2011. Putovanje u zemlju Goranaca. Balkan,
početak XXI veka. Beograd: Medijska knjižara KRUG.
Đorđević Crnobrnja, Jadranka. 2014. (a) „‘A zboriš našinski?’ – o upotrebi
goranskog govora u Beogradu.“ Antropologija 2014 (2): 101–116.
Đorđević Crnobrnja, Jadranka, Krel, Aleksandar. 2014. (b) „‘Internacionalizacija’
ličnih imena: Goranci u Beogradu i Nemci u Vojvodini.“ Etnoantropološki
problemi, n. s. god. 9 (sv. 3): 765–778.
Đorđević Crnobrnja, Jadranka. 2015 (a). „Svakodnevno odevanje Goranki u
Beogradu – između tradicijskih i savremenih kulturnih praksi.“ Glasnik
Etnografskog instituta SANU LXIII (2): 303–315.
Đorđević Crnobrnja, Jadranka. 2015 (b). “I do Islanda su stigli” – ekonomska i
politička migracija Goranaca iz Gore. “ Glasnik Etnografskog instituta
SANU LXIII (3): 565–579.
Đurović, Miloš. 2015. „Hidžab kao fenomen konstruisanja i osporavanja identiteta:
primjer savremenog Novog Pazara.“ Etnoantropološki problemi, n. s. god.
10 sv. 4 (2015): 821–838.
Gavrilović, Danijela. 2007. „Gender, Religion, Fundamentalism – The Case of Islam”.
In Islam at the Balkans in the past, today and in the future, eds.
Đorđević D., Todorović D., Mitrović Lj., 113-116. Niš: Yugoslav Society
for the Scientific Study of Religion.
Hasani, Suzana. 2003. Etnološke karakteristike Šarplaninske Župe Gora. Diplomski
rad. Odelјenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u
Beogradu.
Hasani, Harun. 2011. „Goranies: A respected minority in Serbia, A persecuted
minority in present-day Kosovo.“ In Minorities in the Balkans. State policy
and interethnic relations (1804-2004), ed. Bataković D., 311-322.
Belgrade: Institute for Balkan Studies of the Serbian Academy of Science
and Arts.
Jurković, Rahela, Marijeta Rajković Iveta. 2016. „“Okus doma”: Integracija azilanata
protkana transnacionalnim procesima i promicanjem kulinarskih tradicija.“
Studia ethnologica Croatica, vol. 28: 147–178. DOI:
10.17234/SEC.28.7.
Mindak-Zawadzka, Jolanta. 2007. „Gorani –„Local“ People?“ Nationalities affairs
31: 213–225.
Mladenović, Radivoje. 2001. Govor Šarplaninske župe Gora. Srpski dijalektološki
zbornik XLVIII. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti i Institut za
srpski jezik SANU
Penninx, Rinus, Blanca, Garces-Mascarenas (eds.). 2016. „Integration processes
and policies in Europe: contexts, levels and actors.“ IMISCOE Research
Series UvA-DARE (Digital Academic Repository) DOI: 10.1007/978-3-
319-21674-4 Download date: 06 Feb 2017.
Pucelj, Maja. 2014. (Ne)uspešna integracija pripadnikov islamske vere v neislamske
države. Magistrsko delo. Kranj: Fakulteta za državne i Evropske
študije.
www.fds.si/attachments/article/363/Maja%20Pucelj.pdf Приступљено 7.
фебруара 2017.
Rajković Iveta, Marijeta, Rahela Jurković. 2016. „Citizenship de jure vs.
Integration de facto“. Contemporary Migration Trends and Flows on the
Territory of Southeast Europe. Zagreb 10. -11.11.2016.
http://www.imin.hr/c/document_library/get_file?uuid=08186372-10e1-
4121-9369-0132bd2466ef&groupId=10156, pristupljeno 12. februara 2017.
Schmidinger, Thomas. 2013. Gora: Slawischsprachige Muslime zwischen Kosovo,
Albanien, Mazedonien und Diaspora. Wien: Wiener Verlag.
Šeta, Đermana. 2014. „Analiza utjecaja novije zabrane zenskih muslimanskih
odjevnih praksi u Evropi”. In Pažnja! Odjeća, umjetnost, identitet. Zbornik
radova sa međunarodnog naučnog skupa, ed. Hošić I., 55-64. Bihać:
Tehnički fakultet Univerziteta u Bihaću / Odsjek za tekstilni dizajn.
Zlatanović, Sanja. 2011. „Diskurzivno oblikovanje “drugih”: srpska zajednica
jugoistočnog Kosova u posleratnom kontekstu“. Glasnik Etnografskog
instituta SANU LIX (2): 79-99.

Извори

Alatke za rad za integraciju imigranata u Srbiji. International Organization for Migration.
Međunarodna organizacija za migracije – Misija u Srbiji. Projekat
Jačanje kapaciteta institucija Republike Srbije za upravljanje migracijama i
reintegraciju povratnika. Beograd, novembar 2012.
http://www.kirs.gov.rs/docs/migracije/Alatke_za_rad_za_integraciju_imigr
anata_u_Srbiji.pdf Приступљено 15. септембра 2016.
„Integracija kao dugoročno rešenje za izbeglice i raseljena lica u Srbiji - analitički
izveštaj -.“ Srpski savet za izbeglice. Novi Sad, jul-oktobar 2006.
www.nshc.org.rs/public/publikacije/ssi_integracija_2006_lat.pdf
Приступљено 2. марта 2017.
Nacionalna strategija za rešavanje pitanja izbeglih i interno raseljenih lica. Odbor
vlade Republike Srbije za pripremu nacionalne strategije. Beograd, april
2002.
http://www.zavodsz.gov.rs/PDF/Nacionalna%20strategija%20za%20resava
nje%20pitanja%20izbeglih%20i%20interno%20raseljenih%20lica.pdf
Приступљено 15. јануара 2017.
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Republici Srbiji, Stanovništvo,
Nacionalna pripadnost, Podaci po opštinama i gradovima, Republički
zavod za statistiku, Beograd 2012.
http://www.praxis.org.rs/images/praxis_downloads/nacionalna%20pripadn
ost-ethnicity%202.pdf . Приступљено 24.6.2013.
Stanovništvo prema nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti – Pregled za republiku
Srbiju, Centralnu Srbiju, Vojvodinu, Grad Beograd i Beograd-naselje –
Popis 2002. Republički zavod za statistiku Srbije.
http://pod2.stat.gov.rs/ObjavlјenePublikacije/G2003/pdf/G20032002.pdf
Приступљено 23.8.2014.
http://www.nedeljnik.rs/moj-nedeljnik/mojevesti/ljivanovic/evropa-nece-integraciju-migranata-hoceasimilaciju/
Приступљено 20. августа 2016.

Примљено / Received: 21. 03. 2017.
Прихваћено / Accepted: 06. 11. 2017.
Објављено
01.02.2018.
Како цитирати
ĐORĐEVIĆ CRNOBRNJA (SERBIA), Jadranka. 'Не скретати пажњу на себе' – да ли је и за кога је интеграција миграната важна? Горанци у Београду. Гласник Етнографског института САНУ, [S.l.], v. 65, n. 3, p. 619-637, feb. 2018. ISSN 2334-8259. Доступно на:
<https://www.ei.sanu.ac.rs/index.php/gei/article/view/211>.
Датум приступа: 29 mar. 2024
Секција
Тема броја